data-nosnippet>
Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, zasmetale su riječi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića koje je izgovorio u Bruxellesu pred čelnicima Evropske unije. Dodik tvrdi da je Komšić u evropskoj prijestolnici iznosio stavove koji ne predstavljaju zvaničnu politiku Bosne i Hercegovine.
„Političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokratija prihvatanjem takvog lažnog narativa. Sve što je u Briselu izgovorio Željko Komšić bila je laž. On je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe. Ono što je govorio u Briselu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju. U svom nastupu Komšić se, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za ‘hrvatskog’ člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije ‘biran’. To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa niko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića. Ako je Komšić u Briselu kredibilan sagovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj samit. Briselska birokratija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočare – bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti“, poručio je Dodik.
Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom u sjedištu Evropskog vijeća u Bruxellesu, na poziv predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Tom prilikom obratio se liderima država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, ističući da koristi priliku kako bi iznio svoj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Komšić je naglasio dilemu s kojom se BiH suočava na evropskom putu, između potrebe za otvorenom analizom izostanka ozbiljnih domaćih postignuća i razočarenja zbog usporavanja politike proširenja EU prema Zapadnom Balkanu. Njegov govor prenosimo u cjelosti:
„Predsjedniče Europskog Vijeća, gospodine Costa. Predsjednice Europske Komisije, gospođo Von der Leyen. Kolege predsjednici, dame i gospodo. Predsjedniče Costa, predsjednice Von der Leyen, zahvaljujem se na pozivu za učešće na ovogodišnjem samitu EU – Zapadni Balkan. Iskoristit ću ovu priliku i podijeliti moj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u EU.
U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.
Svjedočili smo žalosnom neuspjehu Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine?
Prije svega, dozvolite da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Evropskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koji sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, ‘neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje’.
Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora ‘osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić–Finci koje je donio Evropski sud za ljudska prava’, posebno ističući da ‘niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen’. Također, potpuno se slažem da ‘integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine’.
Uistinu, ratificirali smo sporazum o saradnji s Eurojustom. Također, sporazum s Frontexom je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontexovog osoblja. Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmijenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete. Konačno, reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa, kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU. Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Evropskog vijeća primjećuje, ‘reformska dinamika je i dalje zaustavljena’.
To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i digitalnu agendu. Očekujem kako će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.
Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmet političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći. Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj.
Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele, suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava. Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Američkih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.
Uvođenje digitalnog signala je bilo zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo. Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u, koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno – reći ću vam – putem demokracije.
Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije. Daytonski mirovni sporazum je kreirao ustav u kojem je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka. Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru.
Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško za postići. Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao ‘radikalno-islamističke’, što nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je delegitimizacija njihovog evropskog potencijala i sprječavanje korištenja pune demokracije.
Radikalne desničarske, antievropske snage iz EU, regiona i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini nastoje blokirati institucije, spriječiti izbore 2026. godine i stvoriti sliku Bosne i Hercegovine kao propale države. Ta nastojanja neće uspjeti, ali mogu ozbiljno ugroziti naš evropski put“, naveo je Komšić.