Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Slaven Kovačević govorio je o nizu političkih tema koje bi mogle obilježiti predizborni period, uključujući koncept građanske države, odnose Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, odnos prema ratnim zločinima, političku poziciju Milorada Dodika te mogućnost okupljanja stranaka oko ideje „bosanskog bloka“.
U intervjuu za Danas Kovačević je posebno govorio o predstojećim izborima i značaju izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Kazao je da očekuje da će građani odlučiti o budućem odnosu snaga unutar najvišeg državnog kolektivnog organa.
„Vjerujem da ćemo odbraniti Predsjedništvo od osovine zla koju čine HDZ i SNSD. Uspjeli smo to 2. maja 1992. kada smo odbranili Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, vjerujem da ćemo ga odbraniti i 4. oktobra 2026. godine. Zapravo sam u to uvjeren“, rekao je u intervjuu za Danas Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Hrvata.
Kovačević je govorio i o svom ratnom angažmanu, ističući da je ponosan na učešće u Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Taj dio svoje biografije povezuje i sa učešćem svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi.
„Ponosan sam na svoje učešće u Armiji Republike BiH jer se tu nastavljam na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi“, rekao je.
Istovremeno, Kovačević je kazao da svoj politički angažman vidi kao nastavak borbe za ideju građanske i suverene Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da namjerava nastaviti, kako je rekao, nositi zastavu „građanske Bosne i Hercegovine, zemlje ljiljana, do konačne pobjede, suverene i građanske BiH“.
Odnos prema ratnim zločinima
Jedan od značajnih dijelova razgovora odnosio se na ratne zločine i način na koji se o njima govori u političkom i javnom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona.
Kovačević je, govoreći o reakcijama u Srbiji i Beogradu nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, izrazio izrazito negativan stav prema scenama koje su uslijedile.
„Želim vjerovati kako je Srbija iznad toga i da će se ograditi od tih individua koji su bili organizatori i počinioci ratnih zločina te da za takve nema mjesta u srbijanskom društvu“, rekao je Kovačević.
Scene u Srbiji nakon Mladićeve smrti ponovo je opisao vrlo oštro.
„To je samo civilizacijsko dno. Srbijansko društvo nikako da izađe iz te hipokrizije. U Srbiji su ratni zločinci heroji i to je istovremeno i za gađenje i za žaljenje“, kazao je Kovačević.
Govoreći o Radovanu Karadžiću, Kovačević je rekao da ne zna hoće li i on nakon smrti biti veličan u Srbiji.
„Znam samo da neće u Sarajevo, ni živ ni mrtav. Svojevremeno, dok sam obavljao funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Centar Sarajevo, odbio sam vratiti stan Radovanu Karadžiću, koji je rušio i palio moj grad. Treba li možda nekome objašnjavati zašto“, kazao je Kovačević.
Kovačević je poručio da smatra kako bi se Srbija trebala jasno distancirati od pojedinaca koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločine.
„Zašto biste nosili hipoteku tih nekoliko opskurnih likova? Odmaknite se od njih. Za vaše dobro. Ne znam šta će biti kada umre Karadžić, da li će isto tako biti veličan u Srbiji, znam samo da neće u Sarajevo, ni živ ni mrtav“, rekao je.
Građanska država i Dejtonski ustav
Govoreći o konceptu „države jednakih ljudi“, Kovačević se osvrnuo i na svoj odnos prema postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, Dejtonski ustav, osim dominantnih etničkih elemenata, sadrži i građanske elemente koje, kako tvrdi, treba dodatno razvijati.
„Etnički uređen sistem je direktan udar na demokratiju, što nam stvara obavezu da ga na demokratski način preuredimo kako bismo bili usklađeni sa zapadnim sistemom liberalne demokratije.
Naravno, politički i idejno borim se u okviru postojećeg sistema jer mi to omogućava Ustav Bosne i Hercegovine. Kada se ne bismo borili u okviru postojećeg sistema, mislim da bi u potpunosti prevladali etnički elementi i time bismo izgubili bitku. To uopće nije dobro, ne samo zbog Bosne i Hercegovine već zbog cijelog regiona.
S druge strane, na nivou same ideje borim se da proširimo utjecaj građanskog u Ustavu BiH, a krajnji cilj je uspostavljanje građanske države. To je višedecenijska borba“, rekao je Kovačević.
Dodao je da se politička i pravna borba za drugačije uređenje države vodi već decenijama, podsjećajući na postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava i Ustavnim sudom BiH.
„Dakle, prešlo se s vojnog na pravni i politički teren u borbi za državu Bosnu i Hercegovinu. Cilj je veoma jednostavan. Posijati sjeme jednakosti ljudi u društvu i sačekati da se takva priča primi što šire“, kazao je.
Kovačević svoju političku ideju vidi i kao nastavak određene tradicije iz perioda Republike Bosne i Hercegovine.
„U ovom postdejtonskom periodu zastavu građanske BiH, zemlje ljiljana, uglavnom je nosio i sada nosi Željko Komšić. Moja je namjera da nastavim nositi tu zastavu i tu ideju do konačne pobjede, suverene i građanske Bosne i Hercegovine. Vjerujem da građani to prepoznaju“, rekao je.
Prethodno je podsjetio i na sastav ratnog Predsjedništva Republike BiH.
„U ovom postdejtonskom periodu zastavu građanske BiH, zemlje ljiljana, uglavnom je nosio i sada nosi Željko Komšić. Moja je namjera da nastavim nositi tu zastavu i tu ideju do konačne pobjede, suverene i građanske Bosne i Hercegovine. Vjerujem da građani to prepoznaju“, rekao je.
O protivkandidatu Zdenku Lučiću
Kada je riječ o predstojećoj izbornoj utrci, Kovačević se osvrnuo i na svog protivkandidata Zdenka Lučića, posebno na njegov ratni angažman u HVO-u.
„Mi možemo imati različita mišljenja i o ustavnim, ekonomskim i brojnim drugim pitanjima, ali odnos prema državi i odnos prema pitanju ratnih zločina nije sfera mišljenja, nego sfera vrijednosti i činjenica“, rekao je.
Kovačević je podsjetio na predmet „Prlić i drugi“ pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju te govorio o Bruni Stojiću i Jadranku Prliću.
„Udruženi zločinački poduhvat se desio, odgovorni su priznali i pokajali se za ratne zločine, ali opet kod nekih ovdašnjih političkih aktera imate politizaciju pravosnažnih sudskih presuda. Osim što je takvo nešto pravno neutemeljeno, nije mi jasno šta oni hoće time postići, osim da sami sebe svrstavaju na pogrešnu stranu historije. Kako god, njihov obraz“, rekao je Kovačević.
Dodao je i:
„Ne možete imati ambivalentno mišljenje o stvarima poput genocida i ubijanja djece, o živim lomačama, silovanjima i pri tome se praviti naivnim da se to nije desilo. A desilo se. Tu morate biti kristalno jasni, a u presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga rečeno je sve i opisano do najsitnijih detalja. Ko ima problem s tim činjenicama, nije mi prihvatljiv“, kazao je.
Kovačević je rekao da, vrijednosno gledano, za njega nikada neće biti isti onaj ko je domovinu branio i onaj ko ju je napadao ili izdao.
„Ponosan sam na svoje učešće u Armiji Republike BiH jer se tu nastavljam na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi“, rekao je.
Nakon toga iznio je i direktne tvrdnje o ratnoj ulozi Zdenka Lučića i Dragana Čovića.
„Zdenko Lučić, kao i Dragan Čović, bio je na strani agresora. Lučić je direktno učestvovao u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao članicu Ujedinjenih nacija. Slika koju spominjete samo je jedna u nizu kojima se on sam hvali učešćem u agresiji“, kazao je Kovačević.
Govoreći o ranijem pozivu protivkandidatima Darijani Filipović i Zdenku Lučiću da se izjasne smatraju li Slobodana Praljka ratnim zločincem ili herojem, Kovačević je rekao da odgovor nije dobio.
„Njihovo odbijanje da se izjasne dokaz je toga kako i ne planiraju izaći iz civilizacijskog mraka u kojem nastoje držati narod“, kazao je.
Prema njegovim riječima, političke razlike u BiH ne bi se trebale posmatrati isključivo kroz nacionalne kategorije.
Kovačević je rekao da, prema njegovom mišljenju, u BiH vrijednosno ne postoje „bošnjačka, hrvatska i srpska strana“, nego „civilizacijska i anticivilizacijska“.
O Hrvatskoj, Srbiji i odnosima prema BiH
Kovačević se osvrnuo i na odnos Hrvatske prema Srbiji nakon smrti Ratka Mladića, kao i na političke poteze Zagreba.
„Nije me iznenadio potez Hrvatskog sabora jer je taj isti Sabor 2017. upriličio odavanje počasti ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Ono što je zanimljivo jeste da Hrvatska neće koristiti taj mehanizam kada je u pitanju Srbija, a nas će vjerovatno sutra ucjenjivati kada se otvore pregovori s EU“, rekao je.
Posebno je govorio o odnosu stranaka Trojke prema Hrvatskoj, tvrdeći da je njihov pristup prema zvaničnom Zagrebu blaži.
„Ne vjerujem da imamo različita mišljenja o ratnim zločincima, bilo da iza njih stoji Srbija ili Hrvatska. Razlika je, ipak, u tome što je Trojka kao dio sadašnje vlasti na državnom nivou blaža prema zvaničnom Zagrebu, iz samo njima poznatih razloga, koji se također ne distancira od ratnih zločina koje su Franjo Tuđman i haška šestorka počinili u Bosni i Hercegovini“, kazao je.
Kovačević tvrdi da takav odnos proizlazi iz političke pozicije stranaka Trojke.
„Iskren da budem, to je u prvom redu ponižavajuće za njih same jer se uklapaju u jednu širu agendu prema kojoj nad polovinom Bosne i Hercegovine kontrolu ima Beograd, a nad drugom polovinom zvanični Zagreb. Otuda ta, na momente, snishodljivost i servilnost“, rekao je.
Za Kovačevića, odnos prema utjecaju susjednih država ne bi trebao imati dvostruke standarde.
„Dodao je da Željko Komšić, on i politički akteri okupljeni oko ideje građanske BiH ne prave razliku između miješanja Beograda i Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
„Budućnost Bosne i Hercegovine ne pripada ni Zagrebu ni Beogradu. Ona pripada Bosancima i Hercegovcima. Nakon što budem izabran za člana Predsjedništva BiH, neću dozvoliti ni Hrvatskoj ni Srbiji da se miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine i uvjeravam vas da to mogu zaustaviti. To više neće moći“, kazao je.
Govoreći o Deklaraciji usvojenoj u junu 2024. na Svesrpskom saboru Srbije i Rs te Rezoluciji Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u BiH, Kovačević je rekao da između tih dokumenata „u suštinskom smislu razlika gotovo da ne postoji“.
„Nažalost, ni Hrvatska ni Srbija ne poštuju suverenitet Bosne i Hercegovine. Nisu faktor stabilizacije nego faktor destabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini, iako su se potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezale da neće raditi ništa na destabilizaciji Bosne i Hercegovine“, kazao je.
Naglasio je da Srbija i Hrvatska nisu garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, već njegove potpisnice koje imaju određene obaveze.
„Dokumenti koje spominjete ne doprinose stabilizaciji prilika u regionu. Međutim, nakon svega što se desilo, nakon dvostruke agresije, mi se ne plašimo nikakvih dokumenata, obavezujućih ili neobavezujućih, iako su nam vrlo jasne namjere“, rekao je.
Kovačević je dodao da to ne znači da BiH nije spremna na saradnju sa susjedima, posebno ekonomsku, ali na ravnopravnim osnovama.
Ideja „bosanskog bloka“
Jedna od tema razgovora bila je i ideja okupljanja političkih aktera oko koncepta koji je Željko Komšić ranije opisao kao „koncentracijsku vladu“.
Kovačević je tu ideju opisao kao pokušaj političkog objedinjavanja onih stranaka koje podržavaju državu Bosnu i Hercegovinu.
„To je ideja bosanskog jedinstva koju zagovaramo, da se mi koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu okupimo kako bismo se suprotstavili osovini zla koju čine HDZ i SNSD, a koji našu zemlju drže u konstantnim blokadama“, kazao je.
Prema njegovim riječima, cilj nije samo predizborna saradnja, već širi politički dogovor nakon izbora.
„I sam lično pozivam kandidate iz reda bošnjačkog naroda, ali i svakoga drugog, na dogovor prilikom izbora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a to odgovara ideji i prijedlogu predsjednika Komšića. U ovoj fazi, iako su neki odbili taj prijedlog, ne želimo ulaziti u dodatne rasprave, nego i dalje apelujemo na uspostavljanje bosanskog jedinstva. Pozivam ih još jednom da napravimo čvrst i neprobojan bosanski blok“, rekao je Kovačević.
Milorad Dodik i pitanje pomilovanja
Poseban dio intervjua odnosio se na Milorada Dodika i mogućnost njegovog eventualnog povratka na institucionalne funkcije nakon izbora.
Kovačević je podsjetio da Dodik ima šestogodišnju zabranu obavljanja zvaničnih institucionalnih funkcija na osnovu presude Suda BiH.
U tom kontekstu govorio je o mogućnosti pomilovanja, za koje smatra da bi moglo postati jedno od važnih političkih pitanja nakon izbora.
„Jedini način da Dodik sada postane premijer Rs jeste da ga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pomiluje. To se može desiti ukoliko u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, pored Željke Cvijanović, uđu kandidati HDZ-a Darijana Filipović ili Zdenko Lučić“, tvrdi Kovačević.
Prema njegovoj procjeni, u takvoj situaciji mogla bi postojati većina od dva glasa za pomilovanje Dodika.
„Našom pobjedom Dodik i HDZ gube tu mogućnost. Ukoliko postanem član Predsjedništva BiH, bit ću glas koji će biti presudan protiv odluke o pomilovanju jer nijedan kandidat iz bošnjačkog naroda neće biti za pomilovanje“, kazao je.
Na kraju razgovora Kovačević je ponovo istakao značaj izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, navodeći da bi taj izbor, prema njegovom mišljenju, mogao utjecati na odnos snaga unutar Predsjedništva.
„Dakle, što se mene tiče, Dodik može na to zaboraviti i tražiti neki drugi posao. Vidjet ćemo šta će reći građani. Prilično sam uvjeren da neće dopustiti HDZ-u da dođe u poziciju u kojoj može pomilovati Dodika i vratiti ga na sve funkcije.
Između ostalog, i zato je važno da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine bude 2:1 ‘za’ u korist Bosne i Hercegovine, a ne u korist antibosanskih aktera. Prevagu, i to suštinsku, odnosi onaj ko je na poziciji člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Vjerujem da ćemo odbraniti Predsjedništvo od osovine zla koju čine HDZ i SNSD. Uspjeli smo to 2. maja 1992. kada smo odbranili Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, vjerujem da ćemo ga odbraniti i 4. oktobra 2026. godine. Zapravo sam u to uvjeren“, rekao je Kovačević.