data-nosnippet>
Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji i NATO-u. To nije samo pitanje političke pripadnosti, već pitanje dugoročne stabilnosti, mira i ekonomskog prosperiteta – poručio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović na redovnoj sesiji Kruga 99, održanoj danas u Sarajevu.
U izlaganju na temu „Šta su prepreke prosperitetu BiH i kako izaći iz krize“, Mehmedović je analizirao unutrašnje i vanjske izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, nudeći strateške pravce djelovanja za izlazak iz političke, sigurnosne i institucionalne blokade.
Prema njegovim riječima, temeljna geopolitička odrednica BiH jeste njena pozicija na raskršću Balkana i Evrope – prostor koji omogućava povezivanje sa zapadnim svijetom, ali istovremeno čini zemlju ranjivom na prelamanje interesa velikih sila.
– Većina regionalnih i globalnih geopolitičkih promjena reflektira se na BiH i utiče na unutrašnjopolitičke i društvene odnose, rekao je Mehmedović, upozorivši da se svijet kreće ka novom međunarodnom poretku obilježenom neizvjesnošću, kršenjem međunarodnog prava i slabljenjem demokratsko-liberalnih vrijednosti.
U takvom kontekstu, istakao je, BiH mora voditi odgovornu, mudru i strateški promišljenu vanjsku politiku, zasnovanu na preciznoj selekciji međunarodnih partnera koji štite državne interese, ali i na odlučnoj reakciji prema akterima koji djeluju protiv suvereniteta zemlje.
Mehmedović je posebno ukazao na destruktivnu ulogu Srbije i Hrvatske, koje, kako je rekao, i dalje podržavaju političke snage unutar BiH čiji je cilj slabljenje i urušavanje države. Dodao je da Rusija održava intenzivne veze s Beogradom i Banjalukom, te da njeno hibridno djelovanje u BiH ostaje prisutno i opasno.
– Međunarodna zajednica i dalje deklarativno izražava zabrinutost, ali bez konkretne reakcije koja bi doprinijela stabilizaciji političkih prilika – upozorio je Mehmedović, dodajući da su dejtonske institucije neefikasne, a složena ustavna struktura i unutrašnje političke podjele otežavaju artikulaciju jedinstvene sigurnosne i vanjske politike.
Kao najopasniji unutrašnji izazov naveo je separatističku politiku Milorada Dodika i njegovih sljedbenika, koja je, kako smatra, proizvela najtežu političku krizu u postdejtonskoj BiH, s potencijalom da preraste u sigurnosnu.
– Sigurnost je tokom ove krize dobila na cijeni i ukazala na potrebu težnje ka širem sigurnosnom okviru – rekao je.
Mehmedović je istaknuo da je unutrašnja sigurnost BiH opterećena političkim podjelama, blokadama u zakonodavnim i izvršnim tijelima, te stalnim napadima na ustavno-pravni poredak iz entiteta RS. Uz to, organizirani kriminal i korupcija predstavljaju sistemske anomalije koje dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije.
Uprkos tome, Oružane snage BiH ostaju, kako je rekao, primjer profesionalne, multietničke i efikasne institucije koja ulijeva povjerenje.
– To je najbolji dokaz da se kroz zajednički rad gradi sigurnost – naglasio je, dodajući da Ministarstvo sigurnosti BiH, SIPA i Granična policija BiH moraju biti osnaženi, ali da njihovo funkcioniranje često trpi zbog političkih opstrukcija.
Na međunarodnom planu, sigurnost BiH trenutno osigurava prisustvo misije EUFOR Althea, ali Mehmedović upozorava da mir nije sam po sebi trajan.
– Saradnja s NATO-om i težnja ka punopravnom članstvu u ovoj organizaciji važna je dimenzija izgradnje sigurnog ambijenta – rekao je.
Govoreći o vanjskopolitičkim ciljevima, podsjetio je da su članstvo u NATO-u i EU strateški ciljevi utvrđeni važećim državnim dokumentima. Proces otvaranja predpristupnih pregovora s EU, dodao je, opterećen je stalnim političkim krizama, revizionizmom i opstrukcijama, te zahtijeva reforme u oblasti pravosuđa, vladavine prava i institucionalne funkcionalnosti.
– Ulazak u NATO mora biti prioritet svih prioriteta. Sigurnost koju taj kišobran nudi potrebna je svim građanima, bez obzira na etničku ili političku pripadnost – poručio je Mehmedović, upozorivši da se NATO ambicije svjesno guraju u drugi plan zbog političkih kompromisa koji BiH ne donose nikakve benefite.
– Bez članstva u NATO-u, BiH ne može uživati političku stabilnost, demokratske vrijednosti, socioekonomski prosperitet, a iznad svega – sigurnost, dodao je.
Mehmedović je također predstavio niz konkretnih ciljeva koje BiH mora ostvariti kako bi postala funkcionalna i stabilna država: bezuvjetno poštivanje Ustava BiH i zakona, izgradnju patriotskog osjećaja i identifikacije s državom, moralnu obnovu društva, odgovornost za javni prostor, jačanje odnosa s dijasporom, te energetsku i ekonomsku stabilnost uz izbalansiranu vanjsku politiku definisanu jasnim zakonima.
– Predsjedništvo BiH mora biti motor vanjske politike – jedinstven i dostojanstven glas naše države. Vijeće ministara BiH mora postati istinski izvršni organ koji provodi odluke države, a ne platforma za međustranačke sukobe – rekao je Mehmedović, dodajući da entiteti i kantoni mogu osigurati plaće i socijalna davanja, ali da samo državne institucije mogu garantirati međunarodno priznanje, stabilnost i sigurnost BiH.
– Vrijeme je da pokažemo maksimalnu posvećenost i preuzmemo odgovornost za budućnost naše države. Alternativa zapravo i ne postoji – ili ćemo postati dio evropskog i evroatlantskog prostora sigurnosti i stabilnosti, ili ćemo ostati taoci unutrašnjih podjela i vanjskih pritisaka – zaključio je Mehmedović.