Odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine da obustavi istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića izazvala je oštre reakcije i ocjene da je riječ o pravnom i institucionalnom promašaju.
Prema pravnim analizama, postoje brojni dokazi koji potvrđuju da je vlast u Republici Srpskoj direktno djelovala protiv ustavnog poretka BiH.
Viškovićeva Vlada RS bila je predlagač Zakona o zabrani rada SIPA, Tužilaštva BiH, Suda BiH i VSTV-a na teritoriji entiteta, koji je potom usvojila Narodna skupština RS pod predsjedavanjem Nenada Stevandića, a Milorad Dodik ga je 5. marta 2025. potpisao i proglasio.
Pravni eksperti podsjećaju da je ustavni poredak hijerarhijski sistem, u kojem je jasno propisano ko može donositi i mijenjati zakone. U ovom slučaju, samo Parlamentarna skupština BiH, a ne entitetske institucije, ima nadležnost da uređuje pitanja rada državnih agencija.
Zbog toga se, navodi se, usvajanjem i potpisivanjem navedenog zakona ne radi samo o neustavnom aktu, već o krivičnom djelu napada na ustavni poredak, jer je došlo do pokušaja mijenjanja pravnog sistema mimo Ustava BiH.
„Država mora da štiti svoj ustavni poredak, jer se radi o jednom od najtežih oblika ugrožavanja pravnog sistema. Kad vlada, skupština i predsjednik entiteta preuzmu nadležnosti državnih institucija, to je direktan atak na temelje države“, navodi se u jednoj od analiza.
Odluka Tužilaštva BiH da obustavi istragu uz obrazloženje da „nema dovoljno dokaza“ ocjenjuje se kao pravni apsurd. Kritičari tvrde da je takav potez donesen pod političkim uticajem, posebno nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću, te nakon njihovog sporazuma s administracijom Donalda Trumpa.
Čak ni činjenica da je Narodna skupština RS kasnije stavila van snage sporni zakon ne mijenja pravni karakter već izvršenog djela — taj čin se, navodi se, može smatrati tek olakšavajućom okolnošću, ali ne i osnovom za izbjegavanje odgovornosti.
Zaključak pravne analize je jasan:
„Ovo nije samo pitanje političke volje, već test sposobnosti institucija Bosne i Hercegovine da brane svoj ustavni poredak i principe na kojima država počiva.“