Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci otvorilo je predmet nakon prijave advokata Darija Sandića, u kojoj se navodi sumnja da Milorad Dodik, uprkos pravosnažnoj presudi i oduzimanju funkcije, i dalje koristi državne resurse Republike Srpske. U prijavi se navodi da Dodik nastavlja koristiti beneficije koje pripadaju predsjedniku RS-a, iako mu je mandat ukinut.
Prema informacijama dostavljenim tužilaštvu, Dodik nastavlja koristiti službena vozila, policijsko obezbjeđenje i druga sredstva iz javnog budžeta, te se u javnosti i dalje predstavlja kao “predsjednik Republike Srpske”. Prema navodima iz prijave, takvo postupanje suprotno je zakonskim odredbama i predstavlja zanemarivanje odluka institucija Bosne i Hercegovine.
Centralna izborna komisija BiH 6. avgusta donijela je odluku o oduzimanju Dodikovog mandata predsjednika RS-a, zasnovanu na presudi Suda BiH prema kojoj je osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Uprkos presudi, Dodik nastavlja učestvovati u političkom životu entiteta, održava sjednice, daje izjave i prisustvuje događajima u svojstvu predsjednika. Pravnici upozoravaju da takvo ponašanje šalje poruku nekažnjivosti i dodatno potkopava institucije.
Advokat Sandić u prijavi naglašava da nastavak korištenja državnih resursa predstavlja teško kršenje zakona, jer su ti resursi vezani za funkciju, a ne za pojedinca. Navodi da takve navode treba hitno ispitati kako bi se spriječila dalja zloupotreba.
Pravni analitičari ističu da situacija u kojoj se političar predstavlja kao nosilac funkcije koju više ne obavlja ozbiljno narušava institucionalni poredak. Po njihovom mišljenju, ignorisanje presuda može dovesti do urušavanja principa vladavine prava.
Otvaranjem predmeta, Tužilaštvo treba utvrditi da li je Dodik svjesno ignorisao presudu Suda BiH i da li je nezakonito koristio državne resurse. Očekuje se i provjera eventualne odgovornosti institucija koje su mu, uprkos presudi, nastavile omogućavati državne privilegije.
Ovaj slučaj otvara pitanje da li politička moć u Republici Srpskoj može biti iznad zakona i institucija, te da li će pravosuđe pokazati da odluke važe jednako za sve.