Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump potpisao je odluku kojom se za još jednu godinu produžava vanredno stanje u vezi sa Sjevernom Korejom i Zapadnim Balkanom. Ova odluka objavljena je u Federalnom registru i osigurava nastavak američkih sankcija osobama i entitetima povezanim s ovim regijama.
U skladu sa Zakonom o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima (International Emergency Economic Powers Act), produženje omogućava predsjedniku SAD da i dalje sprovodi finansijske i druge mjere protiv ciljanih pojedinaca i organizacija.
Za Sjevernu Koreju, Trump je u obrazloženju naveo: „Postojanje i rizik od širenja fisibilnog materijala upotrebljivog za oružje na Korejskom poluostrvu, kao i postupci i politika sjevernokorejske vlade, i dalje predstavljaju neobičnu i vanrednu prijetnju po nacionalnu sigurnost, vanjsku politiku i ekonomiju SAD-a.“
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Bijela kuća ističe da se produženje vanrednog stanja odnosi na “djelovanje pojedinaca koji ugrožavaju mir i međunarodne napore na stabilizaciji regije, uključujući ekstremističko nasilje i opstruktivne aktivnosti koje koče napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju, te punoj integraciji u euroatlantske institucije”.
Vanredno stanje za Sjevernu Koreju prvi put je proglašeno u junu 2008. godine, a tokom godina je proširivano da bi obuhvatilo prijetnje povezane s nuklearnim programom, sajber napadima, kršenjem ljudskih prava i izbjegavanjem sankcija.
U slučaju Zapadnog Balkana, izvršna naredba donesena je 26. juna 2001. godine od strane predsjednika Georgea W. Busha. Odluka predviđa sankcije osobama i organizacijama koje su povezane s haškim optuženicima, terorističkim organizacijama ili onima koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.
“Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i rezolucije UN na Kosovu nije otklonjena”, navedeno je u odluci koju je, nakon Busha, potpisao i Barack Obama, Joe Biden i sada Donald Trump.
Na osnovu uredbe iz 2001. formirana je tzv. crna lista, koju vodi Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC) pri američkom ministarstvu finansija. Na toj listi se nalaze osobe i organizacije sa kojima je američkim institucijama i firmama zabranjena saradnja, te su im blokirane sve finansijske transakcije i imovina u SAD.
Od 2017. godine na ovoj listi nalazi se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Washington smatra da ove osobe ugrožavaju mir i stabilizaciju regije.
Pored uredbe iz 2001. godine, sankcije se uvode i na osnovu Globalnog Magnicki zakona, kojim se cilja na osobe povezane sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava i korupcijom. Sankcionisanim pojedincima blokira se imovina u SAD, kao i poslovanje svih firmi povezanih s njima.
Sjedinjene Američke Države su do sada uvele sankcije desetinama osoba sa Zapadnog Balkana, najviše iz Bosne i Hercegovine i Srbije, među kojima su i brojni visoki državni zvaničnici i funkcioneri.