Predstavnici trojke razgovarali su sa ambasadorima Kvinte i poručili da je Dodik u ćorsokaku, dok analitičari ističu da je s najnovijim izjavama nadmašio sam sebe
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Predstavnici trojke (SDP, NiP i NS) razgovarali su juče s ambasadorima zemalja Kvinte, a nakon prijeteće reakcije Ambasade Rusije u BiH na presudu Miloradu Dodiku. Poslanica Naše stranke Sabina Ćudić je rekla da su sastanku prisustvovali ambasadori Kvinte te šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.
Najlakša odluka
“Na histeričnu reakciju Milorada Dodika ne treba odgovarati histerično, nego mudro. Mislim da su reakcije takve, radili smo analizu situacije, političku i sigurnosnu. Ambasadorima smo rekli, ali poručujemo svim građanima Bosne i Hercegovine, da se pred RS-om nalazi najlakša odluka u historiji, a to je da li birati evropski put BiH ili skakati u ambis za osobom koja je bivši zvaničnik ove države”, rekla je Ćudić.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je rekao da se ne shvaćaju neozbiljno prijetnje, ali da se ne upada u histerične reakcije.
“Reakcija institucija je bila bolja nego ranije, ne kažem da je idealna, ali Dodik je prvi put u ćošku. Sada smatramo opasnim njegovo dalje djelovanje. Razmijenili smo informacije o otvorenim prijetnjama iz Ruske Federacije, iz koje su prijetili čak i nestankom Bosne i Hercegovine”, istakao je Konaković.
Gostovanje bivšeg, presuđenog predsjednika RS-a Milorada Dodika na RTRS-u izazvalo je brojne reakcije.
“Dođe vam crnac, sad će ispasti da sam rasist, nisam, ali sve je nekako nestvarno. Dolazi u ime Britanije, ministar vanjskih poslova, crnac. Uredu, ja nemam ništa protiv, to je njihov izbor. I sad on nas nagovara da mi primimo neke njegove sunarodnjake, jer oni su malo pretjerali”, rekao je Dodik.
Dodao je i da iza presude protiv njega stoji Velika Britanija. Optužio je Britance da ga žele ukloniti s političke scene kako bi u BiH prebacili migrante iz svoje zemlje. Naglasio je da je i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy prilikom posjete Sarajevu govorio o deportaciji migranata iz Velike Britanije u BiH.
Ova kriza je prilika za opoziciju RS-a. Ukoliko odluče biti gubitnici i stanu iza Dodika, onda su to posljedice za koje će morati preuzeti političku i sigurnosnu odgovornost, ističe Ćudić
Profesor Esad Bajtal takvu vrsta ponašanja i javno izgovorene riječi smatra opasnim.
– Dakle, mjera je prevršena. Ja sad ne znam u pravnom smislu i bilo kojem drugom društvenom, ko je zadužen da reaguje na takvu vrstu izjave. Šta tu pravo, institucije trebaju i mogu da učine, a treba da učine sve što mogu. I mi, građani, moramo tražiti upravo to, izvolite, gospodo, vi koji predstavljate zakon, vi koji ste plaćeni da održite red u ovoj zemlji, da ga uvodite i reagujete, izvolite reagujte na način koji to podrazumijeva. Dakle, na najstrožiji mogući način, rekao je Bajtal.
Novinar i analitičar Faruk Kajtaz nam govori da se od Dodika mogu očekivati takve izjave, ali da je sada nadmašio i samog sebe.
– Ne treba čuditi što je ministra vanjskih poslova nazvao crncem i što je par excellence rasistička izjava, što je čak podložna i krivičnom gonjenju, jer je BiH zemlja u kojoj je zabranjeno vrijeđanje ljudi na bilo kojoj osnovi – rase, vjere, boje kože, političkih uvjerenja i mislim da je sada Milorad Dodik i za svoje standarde prešao sve granice, smatra Kajtaz.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković kaže da se ne shvataju neozbiljno prijetnje, ali da se ne upada u histerične reakcije
Profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar Zlatko Hadžidedić misli da Milorad Dodik samo hoće pažnju, a da je davno prešao crvenu liniju kada je u pitanju govor mržnje. Ističe kako Dodik pokušava svaki put da pronađe neki šokantni oblik javnog ispoljavanja mržnje.
– Međutim, hoću da kažem da je to već viđeno u puno opasnijoj formi s jedne strane, a s druge da on pokušava da reciklira te svoje stare izjave, ne bi li privukao pažnju, kaže Hadžidedić.
Dodaje kako teoretski njegove izjave mogu da budu opasne, ali misli da ovdje nema ništa što nije izrečeno.
– Sad je unio neke rasističke elemente, ali kakve su sve izjave davane, jednostavno ne znam šta se još može reći što nije. Ovo više posmatram kao neki egzotičan gest s njegove strane, kojim naprosto nastoji privući pažnju, a što se tiče nekog odjeka kod ljudi, mislim da su se ljudi prilično zasitili Dodika ne samo u Federaciji nego i u Republici Srpskoj. Ovakvim izjavama nastoji nanovo privući pažnju, da se ljudi prisjete da taj Dodik postoji, smatra Hadžidedić.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u, ističe da je govor mržnje u političkom diskursu, pogotovo od Milorada Dodika, nešto što je postalo svakodnevnica i to se proteže u proteklih deset, petnaest godina.
– Mislim da je taj govor mržnje, prije svega, ruganje i teška uvreda srpskom narodu u RS-u. Dakle, to su poruke koje ponižavaju Srbe u RS-u, degradira ih na jedan nizak nivo, jer on na najprimitivniji način vrijeđa predstavnike drugih naroda ili druge rase koje se po nečemu razlikuju, manjine, vrijeđa ih na civilizacijski neprihvatljiv način, tvrdi Todorović.
Smatra da govor mržnje koji dolazi od predstavnika vlasti RS-a govori o tome da je nivo svijesti građana RS-a primitivan, veoma nizak, nikakav i da za predstavnike biraju, izgleda, one koji u njihovo ime govore ono što oni misle.
Šteta po Srbe
– I to je, po meni, nešto što je poražavajuće, zaključuje Todorović.
Reagovao je i lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, optuživši Dodika za širenje islamofobije, rasizma i govora mržnje prema muslimanima.
– Njegova islamofobija i mržnja prema muslimanima širom svijeta su smišljene, ciljano izgovorene, da izazovu reakcije i podignu tenzije. Rasizam, mržnja, uvrede i sramne izjave su za svaku osudu, jer nanose ogromnu štetu i Srbima i Republici Srpskoj, poručio je Vukanović.
Dodik je u emisiji britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja nazvao crncem, a Bošnjake optužio da su u Drugom svjetskom ratu “u ustašama bili mnogo više nego Hrvati”. Za Vukanovića je to “notorna laž, drska uvreda i za Srbe i za žrtve genocida, te dokaz njegovog nepoznavanja istorije”.
Govor mržnje u BiH regulisan je zakonima na različitim nivoima, s predviđenim kaznama od tri mjeseca do 12 godina zatvora. Međutim, njihova primjena u praksi je rijetka.