data-nosnippet>
Odbrana će vjerovatno insistirati na nelegalnosti imenovanja Christiana Schmidta, a Tužilaštvo će naglasiti težinu djela, kaže Trlin.
Nepuna dva mjeseca nakon prvostepene presude, javna sjednica Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića zakazana je za sutra. Uprkos ranijim izjavama Dodika da se neće žaliti instituciji čiji legitimitet osporava, odbrana je uložila žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, kojom je Miloradu Dodiku izrečena kazna zatvora od godinu, te zabrana političkog djelovanja šest godina.
Secesionističke prijetnje
– Iako odluka neće biti donesena na samoj sjednici, ona će postaviti ton za konačnu presudu, koja može imati dalekosežne političke posljedice za Bosnu i Hercegovinu. S obzirom na Dodikovo nepriznavanje Suda BiH i političku krizu, ishod ovog postupka može dodatno destabilizirati odnose između entiteta Republika Srpska i centralnih vlasti, kaže za Oslobođenje Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch.
Trlin ističe da Dodikovo odsustvo neće spriječiti održavanje sjednice.
– Na sjednici će Tužilaštvo BiH i odbrana usmeno obrazložiti svoje žalbe na prvostepenu presudu. Ovo je prilika da obje strane dodatno pojasne svoje argumente, ističući proceduralne ili činjenične greške u prvostepenom postupku. Odbrana će vjerovatno insistirati na nelegalnosti imenovanja Schmidta za visokog predstavnika, tvrdeći da njegove odluke nemaju pravnu snagu, te da Dodik nije imao obavezu da ih poštuje. Također, mogu ukazati na savjete koje je Milorad Dodik dobio od saradnika, što bi moglo biti korišteno kao olakšavajuća okolnost. Tužilaštvo će vjerovatno naglasiti težinu djela, tvrditi da su Dodikovi postupci ugrozili ustavni poredak BiH i zatražiti potvrdu ili pooštravanje kazne, naglašava Trlin.
Dodikov advokat Goran Bubić ranije je kazao kako će na sjednici odbrana usmeno oblazložiti žalbu na ovu presudu.
– Nemam neka očekivanja. Dakle, možemo nagađati. Ako sud potvrdi ili donese odluku ili potvrdi ovo što je bilo, mislim da se ulazi u jednu dramatičnu političku situaciju. Mi ćemo otići na organe RS-a i donijećemo odluke koje se vjerovatno njima neće svidjeti. Ako nas primorate i gonite nas u ćošak i pokušavate da na nepravdi gradite pravo, onda morate da razumijete da mi imamo pravo da se branimo, kazao je nedavno Dodik.
Admir Lisica, doktorant na Fakultetu političkih nauka UNSA, ističe da secesionistička vlast u entitetu RS na sve načine pokušava da preplaši drugi dio BiH, ali i međunarodne aktere, da ukoliko se stvari ne budu odvijale na način koji oni žele, da će ovdje biti izazvan određeni haos.
Već viđeni igrokazi
– Imali smo priliku vidjeti i u nekim prethodnim slučajevima i u prethodnim godinama, da kada god je probosanska strana popuštala pred naletima Milorada Dodika i njegovih saveznika, imali smo jedan politički i pravni haos unutar BiH, gdje se institucije nisu poštovale, gdje smo svjedočili različitim blokadama. Vidim Dodika još jednom u toj ulozi, ulozi nekoga koji pokušava uplašiti sve one državotvorne elemente unutar BiH i međunarodnu zajednicu, koja ne bi trebala opet po njegovom da se uključuje i da reagira, navodi Lisica.
Podsjetimo, Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Lukić je ovom presudom oslobođen.