Iz Centralne izborne komisije BiH jučer su potvrdili da ih je Sud BiH obavijestio o odbijanju žalbe predsjednika stranke Lista za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, na raniju odluku CIK-a da prihvati kandidaturu SNSD-a s potpisom Milorada Dodika za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Vukanović je u žalbi osporio odluku CIK-a, tvrdeći da Dodik, prema pravosnažnoj presudi i odredbama Krivičnog zakona BiH, ne može obavljati ni funkciju predsjednika SNSD-a.
Iako Sud BiH još nije objavio zvanično obrazloženje, jučerašnju odluku donijelo je Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koje je u drugostepenom postupku ranije potvrdilo presudu protiv Dodika.
Pravne posljedice po Krivičnom zakonu BiH
Ova odluka otvara nova pitanja o pravnim posljedicama osude, što je i tema analize portala Fokus.ba.
Podsjetimo, Sud BiH je u prvostepenoj presudi protiv Milorada Dodika, a što je kasnije potvrdilo i Apelaciono odjeljenje, izrekao mjeru zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina.
U istoj presudi Sud se očitovao i o prijedlogu Tužilaštva da Dodiku budu izrečene pravne posljedice osude prema članu 203a stav 5 tačke a), c) i d) Krivičnog zakona BiH — koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Prema ovom članu, osuda povlači:
• Prestanak službene dužnosti i zaposlenja,
• Zabranu vršenja službene dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava,
• Zabranu sticanja takve službene dužnosti.
Upravo se iz tačke c) jasno vidi da bi se zabrana trebala odnositi i na funkciju predsjednika SNSD-a, s obzirom na to da se stranka godinama finansira iz javnih sredstava.
Sud BiH je u prvostepenoj presudi naglasio da takve posljedice nastupaju po sili zakona nakon pravosnažnosti presude — što znači da Sud o njima ne mora posebno odlučivati.
Šta kaže nova odluka Apelacionog odjeljenja?
U saopćenju Suda BiH od 25. februara, kojim je objašnjena prvostepena presuda, navedeno je da krivičnopravne sankcije – uključujući i zabranu obavljanja funkcije predsjednika SNSD-a – nastupaju automatski po pravosnažnosti presude.
Apelaciono odjeljenje je u junu potvrdilo da je prvostepeni sud pravilno ocijenio taj dio presude.
Međutim, prema nezvaničnim informacijama, isto Apelaciono odjeljenje, sada odlučujući u upravnom sporu po Vukanovićevoj žalbi, ostavilo je prostor da se Dodikovo obavljanje funkcije predsjednika SNSD-a može osporavati u posebnom postupku.
Uloga Christiana Schmidta i odluka o finansiranju SNSD-a
Član 203a stav 5 tačka c) Krivičnog zakona BiH odnosi se na zabranu vršenja službene dužnosti u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava, što uključuje i stranke poput SNSD-a.
Podsjetimo i na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta od 24. aprila 2024., kojom je obustavljena isplata budžetskih sredstava SNSD-u i stranci Ujedinjena Srpska. Ova odluka nema vremensko ograničenje, ali u članu 6. Schmidt zadržava pravo da je izmijeni, dopuni ili preduzme druge mjere ako to smatra potrebnim.
Zbog toga se postavlja pitanje — hoće li Schmidt ponovo reagovati s obzirom na trenutnu pravnu situaciju?
Pravna dilema i tri moguće opcije
Vukanović smatra da je najnovija odluka rezultat “nagodbe između Schmidta, Dodika i međunarodnih predstavnika”.
Prema tumačenjima pravnih eksperata, stav Suda BiH u krivičnom postupku je nedvosmislen – Dodik je po sili zakona izgubio i pravo da bude predsjednik SNSD-a, bez obzira na Schmidtovu odluku, koja se tumači kao privremena mjera.
Nova odluka Suda BiH, međutim, unosi pravnu konfuziju i otvara tri moguće opcije:
1. Apelaciono odjeljenje je u upravnom postupku za sada “ostavilo” Dodika na čelu SNSD-a.
2. Po sili zakona, prema presudama u krivičnom predmetu, Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
3. Christian Schmidt može izmijeniti svoju odluku o zabrani finansiranja SNSD-a i time ponovo direktno uticati na Dodikov status.