data-nosnippet>
Visoke cijene energije, politička blokada i gubitak EU fondova – to su ključni izazovi s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, upozortio je politikolog i saradnik New Lines instituta u Washingtonu, Jasmin Mujanović, u razgovoru za N1.
On naglašava da vlasti u zemlji, naročito na državnom nivou, nisu funkcionalne, a odluke međunarodne zajednice – posebno visokog predstavnika u Bosni i Hercegovinu – dodatno polariziraju političku scenu. Ističe i zabrinjavajući utjecaj HDZ-a i SNSD-a na institucionalni sistem, ali i slab odgovor Trojke koja je, prema njegovim riječima, preuzela historijsku odgovornost formiranjem vlasti s tim strankama.
Ekonomski pritisak sve jači: “Građani će ovo jedva preživjeti”
Komentirajući poskupljenja električne energije za korisnike Elektroprivrede BiH, Mujanović je istaknuo da Bosna i Hercegovina već sada ima jedne od najviših cijena energije u Europi, te da je ovo dodatni udarac na građane:
“Bosna i Hercegovina već ima neke od najvećih energetskih cijena u cijeloj Europi. Ovo će biti veoma teško za građane da podnesu”, rekao je Mujanović, dodajući da su na vlasti stranke koje se predstavljaju kao lijevi centar, ali ne pokazuju dovoljnu brigu za socijalnu pravdu.
Upozorio je i na globalni kontekst, istaknuvši da se trend rasta cijena nastavlja.
“Pozitivno je to što je Bosna i Hercegovina sada povezana sa svjetskim tržištem, ali to, nažalost, ima i negativne posljedice”, rekao je.
Gubitak 212 miliona maraka: “EU fondovi nisu prioritet SNSD-u i HDZ-u”
Mujanović se osvrnuo i na činjenicu da je BiH definitivno izgubila prvih 212 miliona maraka iz Plana rasta EU. Krivca vidi u strankama koje, kako kaže, sistemski koče procese:
“SNSD i HDZ koče gotovo sve relevantne procese. Očigledno im nije stalo do toga da BiH ima pristup tim fondovima. Ne trebamo očekivati olakšice od EU. Konačno vidimo ozbiljniji pristup iz Brisela”, naglasio je on.
Dom naroda kao kočničar: “Takvo tijelo ne postoji u drugim demokratijama”
Govoreći o blokadama u Domu naroda BiH, Mujanović je bio jasan:
“Taj sami Dom naroda je apsolutno nefunkcionalan pojam sam po sebi. Manjina od 30 odsto može zaustaviti cijeli zakonodavni proces. To nigdje drugo u demokratskom svijetu ne postoji”, rekao je.
“Trojka snosi odgovornost”
Za postojeću političku krizu odgovornom smatra i Trojku:
“U momentu kada su ušli u koaliciju nakon izbora 2022, govorili su da nikada neće ući u vlast sa SNSD-om. Ipak su to uradili. Postojale su teorijske šanse da se formira vlast bez njih, ali Trojka je odlučila drugačije. Ako iko treba da snosi odgovornost – to su oni”, istaknuo je.
Schmidt pod kritikama: “Zalaže se za interese HDZ-a”
Mujanović je za N1 komentirao i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
“Nismo nikad imali visokog predstavnika koji se ovako otvoreno zalaže za interese jedne političke stranke. Njegove odluke u oktobru 2022. i aprilu 2023. su direktno utjecale na demokratski proces”, rekao je Mujanović.
Dodao je da takva osoba nije smjela zauzeti ovu poziciju jer je OHR i dalje previše važan za Bosnu i Hercegovinu.
Lobisti RS-a u SAD: “Milioni dolara potrošeni, ali bez efekta”
Govoreći o lobističkoj aktivnosti RS-a u SAD-u, rekao je:
“Već 2017. Dodik je priznao da su potrošili 37 miliona dolara na lobiranje. Ta cifra je sada vjerovatno i duplo veća. Ali njihova politika jednostavno nije u interesu SAD-a, ni kod Trumpove administracije.”
CIK, izbori i sumnje
Komentirajući Schmidtovu odluku o osiguranju novca za izborne tehnologije, rekao je da će svaka njegova odluka izazvati otpor jer je postao politički akter.
“OHR je uvijek bio kontroverzna institucija, ali sada imamo visokog predstavnika za kojeg se može reći da ima političke preferencije. To je neprihvatljivo”, kazao je.
Slučaj Dodik: “Pravosuđe nije nezavisno, to je trgovina”
Na pitanje o ukidanju potjernice za Dodikom i drugima, rekao je da se može govoriti o političkoj trgovini.
“Ne znam ko je sve bio uključen, ali jasno je da je ovo politički dogovor. Da BiH ima funkcionalno pravosuđe, Dodik bi već bio osuđen i uklonjen”, istaknuo je.
Dotaknuo se i sigurnosnih institucija:
“Već 2022. sam upozoravao da se SIPA i slični resori ne smiju predati Dodiku i Čoviću. Slučaj Darka Ćuluma pokazuje šta se dešava kada to uradite.”
Europski sud za ljudska prava: “Njihove odluke moraju se provoditi”
Osvrnuo se i na prijem apelacije u slučaju respiratora.
“Odluke Europskog suda za ljudska prava su obavezujuće. Moramo to konačno shvatiti. U BiH postoji niz presuda koje se ignoriraju i to je ključni problem”, rekao je.
Zaključio je da se mora otvoreno govoriti o političkim zloupotrebama velikih događaja, poput obilježavanja genocida, za sitne političke ciljeve pojedinih aktera iz međunarodne zajednice.