data-nosnippet>
Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za Večernji list poručio je da europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja od strane Europske unije.
* Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Stoga sam pristalica ideja Alexander Schallenberg i Antonio Tajani i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije. Na Solunskoj konferenciji 2003., Europska unija je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno – kazao je Schmidt.
Dodao je da i sama Europska unija ima interes za integraciju BiH i zapadnog Balkana, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali smatra da nisu svi politički akteri u zemlji u potpunosti posvećeni tom cilju.
Govoreći o višemjesečnom zastoju u radu Doma naroda, upozorio je da političari moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke, posebno kada je riječ o državnoj imovini, pitanju koje blokira značajne investicije.
* Ja ne mogu mijenjati dejtonski Ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i općina – kazao je Schmidt.
Istakao je da bi rješenje trebalo doći od domaćih političara, uz napomenu da trenutna zabrana raspolaganja državnom imovinom šteti ekonomiji zemlje.
* Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi jedno povjerenstvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Smatram da je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces – kazao je Schmidt.
Govoreći o mogućem korištenju bonskih ovlasti za rješavanje pitanja Izbornog zakona, naglasio je da takav potez ne vidi kao prvo rješenje.
* Moramo prepoznati da postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih lidera. Europska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.
Poručio je i da će se značaj bonskih ovlasti smanjivati kako Bosna i Hercegovina bude napredovala na europskom putu.
* Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da netko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.
Na kraju je istakao da je za napredak zemlje ključna veća odgovornost političara prema građanima, kao i jačanje integriteta izbornog procesa.
* Ono što Bosni i Hercegovini nedostaje jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati. U skladu s tim, iznimno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, a sa svoje strane učinit ću sve kako bi se ta nastojanja realizirala – zaključio je Schmidt.