Nakon sastanka lidera vladajuće koalicije u Federaciji BiH sa američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom, postignut je dogovor da će Južnu plinsku interkonekciju finansirati i njome upravljati američke privatne kompanije.
Ipak, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovo je otvorio pitanje Dejtona 2 i trećeg entiteta, što je ostavilo utisak da nije u potpunosti zadovoljan američkim prijedlogom. Čović je izjavio da bi, prema njegovom tumačenju, uspostavljanje trećeg entiteta donijelo „potrebnu ravnotežu i stabilnost“, iako je prethodnih dana iznosio drugačije stavove.
Politički pritisak, a ne stvarna namjera
Analitičari ističu da ovakvo oživljavanje teme trećeg entiteta više liči na pokušaj političkog pritiska nego na realan plan o njegovoj implementaciji. Smatraju da je primarna svrha bila izazvati sumnju u bošnjačkom biračkom tijelu i predstaviti Južnu interkonekciju kao dio šire političke konstrukcije oko Dejtona 2.
Kontrola nad plinom – raniji pokušaji i sadašnji model
Čović je podsjetio da su hrvatske kompanije ranije pokušavale da, uz različite vrste pritisaka, dobiju većinski udio u upravljanju gasovodom. Novo američko rješenje predstavlja kompromis koji zaobilazi BH Gas, onemogućava HDZ-u da stekne većinsku kontrolu, a ujedno ostavlja Sarajevo manje izloženo eventualnim političkim ucjenama.
Odluka američkih investitora jasno poručuje da je prioritet stabilnost, funkcionalnost i ravnoteža u Federaciji BiH, dok prostor za političke manipulacije energetskim sektorom ostaje znatno sužen.