Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH, govori o otkazivanju sjednice, izmjeni Krivičnog zakona i izborima u RS-u
Kako biste u cjelini ocijenili rad Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u 2025. godini i koje zakone biste izdvojili kao najznačajnije za građane FBiH?
– Rekao bih da je Predstavnički dom radio predano. Imali smo boljih i loših dana, ali generalno mislim da smo donijeli zakone koji donose prosperitet ili zakone koji šire perspektivu u FBiH. Zakon o južnoj interkonekciji smatram važnim ne samo za energijsku nego i svaku drugu vrstu neovisnosti Bosne i Hercegovine.
Pomoć operativcima
Naime, kroz implementaciju južne interkonekcije rješava se pitanje snabdijevanja plinom ne samo tri kantona ili jednog entiteta nego kompletne države. S druge strane, na taj način se slabi ne samo potreba uvoza ruskog plina nego se slabi ukupan ruski uticaj koji je štetan po Bosnu i Hercegovinu. Zatim, procjenjujem da je ubjedljivo najvidljivija promjena koja je nastupila ona koju kolokvijalno nazivamo neradna nedjelja, a koja je proizvod usvajanja Zakona o unutrašnjoj trgovini. Bez obzira na protivljenje prilikom donošenja zakona i u komentarima tokom njegove primjene, i dalje mislim da se radi o dobroj stvari i o nečemu što je uposlenicama u trgovini omogućilo da imaju jedan fiksni dan u sedmici koji mogu provesti sa porodicom.
– Ponosan sam što smo donijeli novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i zaštiti od nasilja nad ženama. Uvođenje termina rodno zasnovano nasilje u Krivični zakon FBiH smatram revolucionarnim potezom, ne samo u smislu ispunjavanja obaveze koje BiH ima prema činu ratifikovanja Istanbulske konvencije nego i nečim što će pomoći i operativcima na terenu. Također, Predstavnički dom izvršio je obavezu koja se tiče imenovanja sutkinje Larise Velić u Ustavni sud BiH, zatim glavnog revizora, Nezavisnog odbora i Upravnog odbora RTVFBiH.
Sjednica Predstavničkog doma bila je zakazana za 29. decembar, pa je otkazana. Da li je razlog otkazivanja sjednice budžet FBiH za 2026., koji parlamentarci još nisu dobili ili je otkazana na zahtjev klubova HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 zbog rješavanja drugih pitanja, izbora sudije Ustavnog suda BiH? O čemu je riječ?
– Najodlučnije demantujem bilo kakvu vezu odgađanja sjednice sa izborom sudije Ustavnog suda. Sjednicu Predstavničkog doma može zakazati i otkazati ili odgoditi samo predsjedavajući. Pravo je svakog kluba da zatraži odgodu ili otkazivanje sjednice, međutim, nije obaveza predsjedavajućeg da to prihvati. Otkazivanje ove sjednice je isključivo moja odluka i ja preuzimam odgovornost za taj čin.
Drago mi je da se interes BiH po veoma važnom pitanju južne interkonekcije poklopio sa interesom Sjedinjenih Američkih Država, koje su uz EU najbitniji saveznik naše države
To sam uradio zbog toga što nisam u terminu, kada mi je iz Vlade FBiH bilo rečeno da ću dobiti, dobio budžet koji sam htio poslati zastupnicima/cama da se s njim upoznaju. Moja je namjera bila da sjednici koju sam zakazao za 29. decembar prethodi vanredna sjednica na kojoj bi bio budžet. Smatram da je upoznavanje sa budžetom, njegova razrada i amandmansko djelovanje preduslov da bi se uopšte moglo meritorno razgovarati, kako o Zakonu o fiskalizaciji transakcija, tako i o Zakonu o PIO/MIO. Sjednicu ću zakazati polovinom januara.
Jedan od najvažnijih zakona koji je usvojen je južna plinska interkonekcija. Međutim, predsjednica FBiH Lidija Bradara uputila je Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona baš u trenutku kada su intenzivirani razgovori stranačkih lidera sa predstavnicima Ambasade SAD-a. Očekujete li i dalje opstrukcije ovog projekta od HDZ-a BiH ili će se tome stati ukraj?
– Prema informacijama koje imam, apelacija se ne odnosi na meritum, nego na način donošenja zakona, odnosno činjenicu da je donesen po hitnom postupku. Mislim da će daljnje opstrukcije primjene ovoga zakona biti značajno redukovane, s obzirom na zainteresovanost SAD-a. Na svakom sastanku lidera sa predstavnicima američke ambasade predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić bila je jasna. Bilo kakva politička ucjenjivanja ili politička potkusurivanja da se u političkom smislu nešto udovolji bilo kome, u ovom slučaju HDZ-u, a kako bi se moglo napredovati u kontekstu implementacije Zakona o Južnoj interkonekciji, ne dolazi u obzir. Što se Naše stranke tiče, mi nećemo učestvovati u bilo kakvom pokušaju interesnog dijeljenja u kontekstu koji sam spomenuo. Vjerujem da će se sa implementacijom zakona početi vrlo brzo i da ćemo mi već tokom 2026. imati značajne pomake, prije svega u kontekstu sklapanja međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji je neophodan da bi ovaj projekat uopšte bio implementiran.
Je li uvođenje neradne nedjelje dalo efekte i zbog čega zakon nije izmijenjen, kako je najavljeno da će se desiti do kraja 2025. godine, čime bi se omogućilo malim trgovinama – njihovim vlasnicima da rade nedjeljom?
– Tu se radi o političkom usaglašavanju koje je u toku. Očekujem da će to biti završeno ubrzo i da će se moći ući u te izmjene. Ministar Hasičević (Amir, op. a) je iz Naše stranke i neradna nedjelja je po meni manifestacija socijal-liberalnih ideja i uvjerenja koje baštini Naša stranka. Procjenjujemo da je ovo zakon koji je na tragu poštivanja, prije svega ljudskih prava, pa onda svega ostalog. Stojimo iza neradne nedjelje i nastavit ćemo zastupati poštivanje tog koncepta.
Podnijeli ste inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona FBiH u dijelu koji se odnosi na otkup zatvorske kazne do godinu. Šta Vas je ponukalo da to uradite?
– Član 43.a Krivičnog zakona FBiH predviđa da će presuđeniku koji je pravosnažno presuđen na zatvorsku kaznu u trajanju do jedne godine ukoliko podnese pisani zahtjev, sud odobriti zamjenu kazne zatvora novčanom na način da cijelokupan iznos 150 KM po danu isplati u roku od mjesec. Ovako postavljena odredba praktično nalaže sudu da svakom od presuđenika koji podnese zahtjev mora udovoljiti – tako je postavljena odredba. Moj amandman je na tragu da se to promijeni i da ostane pravo traženja zamjene godine zatvora za novčanu, ali da se ostavi mogućnost sudu da to odobri ili ne odobri. U tome je suština amandmana koji sam uložio.
Pred nama je izborna godina i u tom periodu često bude usporeno donošenje zakonskih rješenja. Možete li to spriječiti i na koji način?
– Nekako tradicionalno u izbornoj godini parlamenti budu manje efikasni nego kada se ne radi o izbornoj godini. Ja ću sa svoje strane učiniti sve da se to ne desi ili da se bar svede na najmanju moguću mjeru.
Imamo blagovremene zahtjeve predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da se pokrene inicijativa izbora dvoje sudija i ta procedura je već pokrenuta
– Osim onih zakona koji će biti na dnevnom redu januarske sjednice, imam i šest zakona koji su mi dostavljeni iz Vlade u novembru i u decembru i ti zakoni će biti na dnevnom redu, da li druge januarske sjednice ili one koju ću sazvati u februaru.
Šta predviđate pri ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske? I vjerujete li da ćemo u oktobru na glasanje bez razmišljanja o tome hoće li nam glas biti zloupotrijebljen?
– Ova farsa koju je SNSD priredio na vanrednim predsjedničkim izborima pokazuje do koje mjere je izborni proces u političkom i svakom drugom smislu besmislen bez uvođenja civilizovane i evropski potvrđene procedure praćenja legalnosti tih izbora.
Dodikovi klonovi
Procjenjujem da će, ukoliko se ove korekcije koje je CIK naložio provedu onako kako treba, to potvrditi da je bivši predsjednik RS-a i aktuelni presuđenik po ko zna koji put pokrao izbore i da će rezultat njegovog klona koji je navodno pobijedio na izborima pokazati da građanke/ni RS-a više ne žele SNSD i Dodikovog klona na čelu RS-a.
Da li je unutar trojke već bilo razgovora o kampanji i eventualnim kandidaturama za opće izbore? Je li nastavak saradnje tri stranke neupitan?
– Do izbora ima još vremena. Nemam nikakvu informaciju da se razgovaralo o bilo kakvim zajedničkim nastupima na izborima. Nisam siguran da je uopšte ideja da zajednički nastupamo. Želim da vjerujem da je sam projekat trojke, kolokvijalno rečeno, podebljan još nekim političkim subjektom, da bi to bila dobra stvar za Bosnu i Hercegovinu.