Pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH ponovo je u fokusu političkih pregovora, a hrvatske političke stranke rade na novom prijedlogu reforme koji bi uskoro mogao biti predstavljen javnosti i političkim akterima.
Prema informacijama koje su se pojavile u političkim krugovima, prijedlog predviđa izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH, ali i proširenje prava kandidature za najviše državne funkcije.
Ključna promjena odnosi se na član V Ustava BiH, koji reguliše sastav Predsjedništva. Prema predloženom modelu, Predsjedništvo bi i dalje činila tri člana – jedan Bošnjak i jedan Hrvat birani iz Federacije BiH te jedan Srbin biran iz Republike Srpske.
Za usvajanje takvih ustavnih izmjena bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Šire pravo kandidature
Jedna od novina odnosila bi se na mogućnost kandidature pripadnika konstitutivnih naroda, ali i građana koji se izjašnjavaju kao Ostali.
Također bi bila uklonjena postojeća ograničenja vezana za mjesto prebivališta, što bi omogućilo Srbima iz Federacije BiH, kao i Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske, da se kandiduju za funkcije članova Predsjedništva BiH.
Predlagači smatraju da bi se na taj način djelimično odgovorilo na zahtjeve iz presuda Evropski sud za ljudska prava koje godinama ukazuju na diskriminatorne odredbe postojećeg ustavnog sistema.
Dvostepeni izborni model
Prema prijedlogu, način izbora srpskog člana Predsjedništva u Republici Srpskoj ostao bi nepromijenjen.
Promjene bi se odnosile na izbor bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH. Građani bi u prvom krugu i dalje neposredno glasali za kandidate, nakon čega bi tri najbolje plasirana kandidata za svaku funkciju bila upućena na potvrđivanje u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Kandidat koji dobije podršku najmanje 12 delegata odgovarajućeg nacionalnog kluba bio bi izabran za člana Predsjedništva. Ukoliko niko ne bi osigurao potrebnu većinu, prag bi se spuštao na osam delegata.
Ako ni tada ne bi bilo potrebne podrške, mandat bi pripao kandidatu koji je osvojio najveći broj glasova građana u prvom krugu.
Neizvjesna politička podrška
Zagovornici modela tvrde da bi on mogao predstavljati kompromis između zahtjeva za legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda i obaveze provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Ipak, ostaje neizvjesno hoće li prijedlog dobiti podršku drugih političkih stranaka, s obzirom na to da su za njegovu realizaciju potrebne ustavne izmjene i širok politički konsenzus na državnom nivou.
Dosadašnji pokušaji reforme izbornog sistema i načina izbora članova Predsjedništva BiH uglavnom su završavali bez dogovora zbog različitih političkih stavova stranaka iz Federacije BiH i Republike Srpske.