Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je 12. decembra prošle godine naredbu o nesprovođenju istrage po prijavi koja se odnosila na javni govor mržnje, prijetnje i poticanje na nasilje na nacionalnoj osnovi. U obrazloženju odluke navedeno je da prijavljeno ponašanje ne predstavlja krivično djelo prema važećem zakonodavstvu.
Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se Milanko Kajganić, a iz ove institucije navode da prijavljeni sadržaj ne ispunjava zakonske kriterije za krivično gonjenje.
Predmet prijave
Tužilaštvo BiH je sredinom 2025. godine zaprimilo e-mail prijavu protiv korisnika jednog Instagram profila zbog komentara ostavljenog ispod objave koja se odnosila na incident u Zvorniku u vezi s „Cvijetom Srebrenice“.
Prema navodima iz prijave, komentar je sadržavao otvoreno prijeteće i uvredljive poruke na nacionalnoj osnovi, uz pominjanje četničkih obilježja i direktne prijetnje osobi kojoj je bio upućen. Podnosilac prijave dostavio je screenshot komentara, naveo da je sadržaj u međuvremenu obrisan te zatražio anonimnost.
Postupanje SIPA-e i problemi s dokazima
Nakon zaprimanja prijave, Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da izvrši provjere navoda. Kako izvještaj nije dostavljen u predviđenom roku, Tužilaštvo je uputilo urgenciju.
U naknadno dostavljenom izvještaju SIPA-e navedeno je da zbog lošeg kvaliteta dostavljenih fotografija nije bilo moguće jasno utvrditi sadržaj komentara, da sporni Instagram profil nije pronađen, te da je komentar u međuvremenu izbrisan i više nije bio javno dostupan.
Obrazloženje Tužilaštva BiH
Pozivajući se na član 145a stav 1. Krivičnog zakona BiH, Tužilaštvo je zaključilo da u konkretnom slučaju nisu ostvarena obilježja krivičnog djela.
U obrazloženju se navodi:
„Komentar na društvenoj mreži Instagram ne predstavlja dovoljno izraženu, jasnu ni javnu radnju kojom bi se moglo govoriti o javnom izazivanju ili raspirivanju nacionalne, rasne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti, naročito jer je veoma brzo izbrisan i nije bio dostupan većem broju korisnika.“
Drugim riječima, Tužilaštvo smatra da brisanje spornog komentara i ograničen domet njegove vidljivosti isključuju krivičnu odgovornost.
Reakcije i kritike
Ovakvo obrazloženje izazvalo je oštre reakcije dijela javnosti, koje se u suštini svode na poruku da prijetnje i govor mržnje ne predstavljaju krivično djelo ukoliko se naknadno uklone.
Na ovaj obrazac ukazao je i portal Raport u tekstu „Dosje Kajganić: Anatomija Milankove pravde“, navodeći da problem nije u zakonima, već u njihovoj selektivnoj primjeni.
Raniji slični slučajevi
Podsjeća se i na odluku Tužilaštva BiH iz novembra prošle godine, kada nije provedena istraga po krivičnoj prijavi Ćamila Durakovića zbog murala ratnog zločinca Ratka Mladića u Banjoj Luci.
Tada je obrazloženo da se radi o „čovjeku u uniformi“, a ne o jasno identifikovanom ratnom zločincu, te da nije bilo moguće utvrditi krivičnu odgovornost.
Odluka Tužilaštva BiH u ovom slučaju dodatno je otvorila pitanje granica slobode govora na društvenim mrežama, kao i kriterija prema kojima se u praksi tumači javno poticanje mržnje. Kritičari upozoravaju da ovakav pristup može poslati poruku da su prijetnje, uvrede i govor mržnje prihvatljivi ukoliko ne ostanu dovoljno dugo vidljivi ili ne dosegnu širu javnost.