Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca ponovo je pokrenula pitanje sankcija za bivšeg lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, tražeći od administracije Donalda Trumpa da preispita raniju odluku i uvede nove mjere.
U pismu koje su potpisali članovi Senata i Predstavničkog doma, a koje je dospjelo u javnost, od ministra finansija i državnog sekretara zatraženo je da djeluju u skladu sa zakonom i ponovo sankcionišu Dodika, javlja The Hill. Zakonodavci smatraju da je rok za takvu odluku već istekao sredinom marta.
Inicijativu su predvodili senatori Jeanne Shaheen i Thom Tillis, uz podršku više utjecajnih imena iz oba politička tabora u Washingtonu.
Dodikova prošlost
Milorad Dodik, nekadašnji predsjednik bh. entiteta RS, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i dobio zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Presuda je donesena zbog narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Ovaj sporazum okončao je rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao više od tri godine, odnio oko 100.000 života i raselio milione ljudi. Nakon rata uspostavljen je složen politički sistem sa tročlanim Predsjedništvom koje čine predstavnici tri konstitutivna naroda.
Administracija Joe Bidena uvela je sankcije Dodiku 2022. godine zbog optužbi za korupciju i prijetnje stabilnosti države, a početkom 2025. godine sankcije su proširene i na članove njegove porodice.
Ipak, predsjednik Donald Trump je u oktobru ukinuo te sankcije, uključujući i mjere protiv Dodikovih saradnika i porodice, bez javnog obrazloženja. U međuvremenu su se pojavile informacije da su politički predstavnici iz RS pokušavali izgraditi bolje odnose s Washingtonom, istovremeno održavajući bliske veze s Rusijom.
Zakonodavci sada tvrde da takav pristup nije dao rezultate.
„Iako prepoznajemo da je odluka Trumpove administracije da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike sa liste finansijskih i viznih sankcija možda bila pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi kasniji postupci jasno su pokazali da on nema interes da ide tim putem“, navodi se u pismu.
Optužbe za podrivanje Dejtona
U pismu se navodi više primjera Dodikovog djelovanja koji, prema mišljenju američkih zakonodavaca, direktno narušavaju Dejtonski sporazum. Posebno se ističu izjave o mogućem otcjepljenju bh. entiteta RS, kao i obilježavanje 9. januara, praznika koji je proglašen neustavnim zbog diskriminacije.
Također se ukazuje na njegov utjecaj unutar političkih struktura u RS, uključujući stranku SNSD i aktuelne vlasti, kao i angažman lobističke firme u Washingtonu s ciljem osiguravanja podrške SAD-a za ideju nezavisnosti ovog entiteta.
Zakonodavci podsjećaju da američki zakon jasno predviđa sankcije za pojedince koji ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, te naglašavaju da je rok za njihovo uvođenje već istekao.
Dodatnu zabrinutost izazivaju i potezi drugih zvaničnika iz Bosne i Hercegovine. Kao primjer navodi se slučaj Staše Košarca, koji je, prema njihovim tvrdnjama, poslao simboliku povezanu s nacističkim periodom uredu visokog predstavnika, uz oštre optužbe na njegov račun.
„Ova epizoda dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika koji kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika“, navodi se u pismu.
Na kraju, zakonodavci poručuju da je očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i dalje važno pitanje za američku sigurnosnu politiku.
„Sjedinjene Američke Države odigrale su ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U našem je nacionalnom interesu osigurati da akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško postignutog mira budu pozvani na odgovornost prije nego što dođe do veće nestabilnosti.“