data-nosnippet>
Predsjedavajuća Vijeća ministara je donijela odluku o glavnom pregovaraču sa Evropske unije, ali za to mora dobiti potvrdu. S obzirom na zategnute odnose Trojke i SNSD-a, postavlja se pitanje šta će od toga biti
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, obratila se javnosti nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
Ona je tokom svog obraćanja otkrila da je spremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom.
– Posebno smo se danas pozabavili jednom temom, a to je glavni pregovarač kako bi nastavili sa screening procesom. Obavijestila sam predsjednicu Leyen da sam intenzivno razgovarala s kolegama, političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.
Osobno sam pripremila odluku o uspostavi glavnog pregovarača u BiH i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze, rekla je Krišto ne otkrivši ime potencijalnog glavnog pregovarača.
Imenovanje glavnog pregovarača jedan je od glavnih uslova Evropske unije za nastavak saradnje sa našom zemlju i konačno otvaranje pregovora.
Ranije je SNSD izričito tražio da njihov čovjek dobije mjesto glavnog pregovarača, a spominjala su se imena poput Srđana Amidžića, Ane Trišić Babić i Radovana Kovačevića.
Međutim, sve je stalo kada je Trojka prekinula saradnju sa SNSD-om na državnom nivou zbog konstantnih antiustavnih aktivnosti.
Biće zanimljivo vidjeti koga je Krišto imala na umu kada je spomenula tu odluku i da li je takva akcija uopšte bila koordinisana među vladajućim strankama na državnom nivou.
Pored teme glavnog pregovarača, Krišto je govorila i Reformskoj agendi koju je Vijeće ministara BiH nedavno usvojilo i poslalo u Bruxelles.
– Cijelo ljeto smo radili na usaglašavanju komentara i u konačnici smo 30. septembra usvojili Reformsku agendu i uputili je Evropskoj uniji i sad od njih očekujemo odgovor.
Istovremeno radimo na analizi svega što se već učinilo i radimo na pripremama koje se tiču onoga što nas očekuje u narednom periodu, a to je sklapanje dva sporazuma – ugovor o zajmu i ugovor o instrumentu, zatim koordinator za reforme i rast kako bi pristupili do kraja godine realizaciji prve tranše iz Reformske agende, kazala je ona.