Ovako je prije tri godine, u septembru 2022., Milorad Dodik, tada član Predsjedništva BiH, govorio o turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu tokom njegove posjete Sarajevu:
„Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika… Erdogan je ovdje dolazio sa paketom pomoći Bosni i Hercegovini, a da je nije uslovljavao. To bi mogao biti primjer i drugim zvaničnicima, posebno onim sa Zapada koji dolaze u našu državu pomalo bijesni da nam kažu kako trebamo organizovati naše društvo.“
Dvije godine kasnije, na današnji dan prošle godine, tada već predsjednik Republike Srpske ponovo se susreo s turskim liderom, ovoga puta u Beogradu tokom Erdoganove posjete Srbiji. Ni tada Dodik nije štedio komplimente:
„Turska na čelu sa predsjednikom Erdoganom uvijek se zalagala za saradnju bez ucjena i insistirala na dijalogu domaćih političara bez miješanja stranaca, sve sa ciljem očuvanja dejtonske Bosne i Hercegovine“, izjavio je tada za agenciju Srna.
Sličnih izjava ima na desetine — Dodik je godinama Erdogana nazivao “velikim liderom” i “prijateljem Srba i svih naroda BiH”.
Od “velikog lidera” do “neoosmaniste”
No, proteklih dana Dodik je iznenada promijenio ton. Povod je bila vijest da je Turska isporučila hiljadu dronova kosovskoj vojsci. Prvi je reagovao Aleksandar Vučić, optuživši Ankaru za “kršenje međunarodnog prava” i “destabilizaciju Balkana”.
Dodik je otišao korak dalje:
„Kada Turska na Balkan šalje dronove, prestaje neistina o prijateljstvu i dobrim odnosima i šalje poruku neoosmanizma“, napisao je na društvenoj mreži X, dodajući kako se sada „postavlja pitanje da li je sljedeće isporuka oružja Bošnjacima u BiH koje bi bilo upereno protiv Srba i Hrvata“.
Skriveni razlozi za napad
Prema izvorima Slobodne Bosne, Dodikova ogorčenost prema Erdoganu nema mnogo veze s isporukom dronova Kosovu.
Pravi razlozi, tvrde izvori, leže u njegovim neuspjelim pokušajima da zadrži politički utjecaj nakon odlaska s funkcije predsjednika Republike Srpske.
Tokom proteklih mjeseci, Dodik je pokušavao osigurati podršku svojih “prirodnih saveznika” u Evropi i SAD-u, nastojeći da svoj odlazak s funkcije uslovi zadržavanjem kontrole nad SNSD-om i političkim strukturama u RS-u.
Jedini koji mu je pružio otvorenu podršku bio je mađarski premijer Viktor Orban, kojeg je posjetio zajedno sa Željkom Cvijanović.
Čak ni Aleksandar Vučić nije mu dao bezuslovnu podršku, dok je, prema navodima izvora, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov o Dodiku govorio kao o “bivšem političaru”.
Erdoganova tišina – Dodikovo razočarenje
U takvim okolnostima, Dodik je, kako se navodi, intenzivno pokušavao dogovoriti sastanak s predsjednikom Turske, želeći pokazati da je i dalje važan međunarodni sagovornik i “faktor stabilnosti” u BiH.
Međutim, svi njegovi pokušaji završili su isto – iz Erdoganovog kabineta stizale su odbijenice bez objašnjenja.
Zbog toga, prema navodima izvora, Dodikov najnoviji napad na Erdogana i Tursku nije politička reakcija na dronove, nego izraz razočarenja i frustracije zbog potpunog prekida odnosa Ankare s političarem koji je nekada bio rado viđen gost u turskom predsjedničkom kabinetu – a danas je pravosnažno osuđeni i politički izolovani lider iz BiH.