Politički zaokreti u Bosni i Hercegovini nisu rijetkost, ali rijetko koji izazovu toliku pažnju kao najnovija promjena stava Dragana Čovića o pitanju državne imovine. Lider HDZ-a BiH, koji je donedavno upozoravao da je “nedopustivo” da Visoki predstavnik nameće odluke, sada otvoreno poručuje da je došlo vrijeme da Christian Schmidt interveniše.
Promjena retorike desila se u kratkom periodu, ali jasno je da nije slučajna. Ona je povezana s političkim odnosima, infrastrukturnim projektima i lokalnim interesima HDZ-a.
Od protivljenja do poziva Schmidtu
Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH 21. jula 2025. u Mostaru, Čović je izjavio:
“Ne podržavam bilo kakvo nametanje odluka Visokog predstavnika. Što prije zatvorimo OHR, prije ćemo postati autonomni.”
Takav stav pratio je dotadašnju politiku HDZ-a, koja se zasnivala na protivljenju nametnutim rješenjima, insistiranju na dogovoru domaćih institucija i koordinaciji sa SNSD-om i Miloradom Dodikom.
Međutim, početkom novembra retorika se mijenja. Čović prvi put ostavlja prostor da Schmidt treba “korigirati rješenja”, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima oko Mostara. A 5. decembra poruka postaje potpuno jasna:
“Ako domaći političari ne mogu usvojiti zakone, oni koji su ranije nudili rješenja trebaju ih prilagoditi realnim potrebama.”
Riječ “oni” nesumnjivo se odnosi na Visokog predstavnika.
Zašto dolazi do promjene?
Nije riječ o promjeni ideološkog stava, već o pragmatičnom potezu povezanom s infrastrukturnim projektima, prije svega oko Mostara.
Ključni problem je blokada trase autoputa koja bi povezala Mostar s južnim dijelom koridora prema Hrvatskoj. Rasprava o trasi zakočena je pitanjem državne imovine.
– Željka Cvijanović dala je saglasnost,
– Bećirović i Komšić odbili su, pozivajući se na odluku OHR-a iz 2005. godine.
Ta odluka zabranjuje raspolaganje državnom imovinom bez državnog zakona – a takav zakon i dalje ne postoji. Bez njega nema saglasnosti, nema projekata, i nema izgradnje. Zbog toga je Schmidtova intervencija jedina opcija da se proces odblokira, što HDZ-u sada odgovara.
Šta spada pod državnu imovinu?
U državnu imovinu ulaze šume, poljoprivredno zemljište, infrastrukturni koridori, elektro i telekom mreže, vode, obale, putevi i željeznice. Budući da ne postoji zakon koji bi regulisao upravljanje ovim kategorijama, gotovo svaki veliki projekat zahtijeva saglasnost Predsjedništva, gdje dogovor redovno izostaje.