Nakon što je stručnjak za međunarodnu sigurnost i umirovljeni general-bojnik Mykola Zentsev analizirao situaciju u Bosni i Hercegovini i upozorio na moguću „operaciju utjecaja osmišljenu za otvaranje druge fronte u destabilizaciji NATO-a i Europe“, važno je podsjetiti na ključne detalje njegovih upozorenja.
Događaji u Bosni i Hercegovini sve više nadilaze okvire unutarnje političke krize i poprimaju širi značaj za europsku sigurnost. Balkan se s razlogom često naziva „buretom baruta Europe“ jer su se lokalni politički sporovi kroz historiju više puta pretvarali u krize s dalekosežnim međunarodnim posljedicama. Upravo zato razvoj događaja u BiH zaslužuje znatno veću pažnju nego što je trenutno dobiva, piše Zentsev za Ukrinform.
On ističe da strukturne slabosti Daytonskog sporazuma sve više koriste političke snage povezane s Moskvom, s ciljem slabljenja autoriteta državnih institucija i centralne vlasti u Sarajevu.
Kao jednog od ključnih saveznika Kremlja na Balkanu navodi Milorada Dodika, uz ocjenu da svaka eskalacija u regiji može imati širu stratešku svrhu – skretanje pažnje, resursa i političkog fokusa Europe i NATO-a s ruskog rata protiv Ukrajine.
Prema njegovim tvrdnjama, ruske obavještajne strukture navodno su uspostavile određenu infrastrukturu u Republici Srpskoj koja bi mogla omogućiti ono što se često opisuje kao „salama-secesija“ – postupno slabljenje državnog suvereniteta kroz niz pojedinačnih poteza, umjesto otvorenog proglašenja nezavisnosti.
Kibernetički napadi i širenje moskovskog utjecaja
Kao primjere navodi odbijanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, bojkot državnih institucija, ali i policijsko ispitivanje zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica nakon objave izvještaja o negiranju genocida.
Kao mogući naredni korak spominje se i pokušaj ponovnog uspostavljanja zasebnih vojnih struktura Republike Srpske, kao i navodno povezivanje radikalnih aktivista kroz različite motociklističke klubove i sportske organizacije.
„Druga važna sastavnica ruskog utjecaja na Balkanu je opsežna obavještajna, informacijska i kibernetička infrastruktura“, ističe Zentsev.
Prema njegovim navodima, policija je u blizini sela Radenka otkrila objekte u kojima su, prema tvrdnjama istražitelja, ruski instruktori obučavali radikalne grupe za izazivanje masovnih nereda. Među uhapšenima tokom istrage navodno su bili i ruski državljani.
Posebno se spominje i Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu, koji pojedini zapadni stručnjaci već godinama označavaju kao moguću platformu za elektroničko obavještajno djelovanje i koordinaciju operacija na prostoru Bosne i Hercegovine.
Zentsev također navodi da Beograd ima vlastiti strateški interes za podršku separatističkim težnjama u Republici Srpskoj, koje povezuje s konceptom „srpskog svijeta“. Istovremeno, prema njegovoj analizi, važnu ulogu u širenju ruskog utjecaja na Balkanu kroz blisku saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom ima i Ruska pravoslavna crkva.
Brčko kao moguća tačka izbijanja krize
Prema njegovim tvrdnjama, sve je više pokazatelja koji ukazuju na približavanje situacije kritičnoj tački.
Među scenarijima o kojima sigurnosni stručnjaci najčešće govore jeste mogućnost pokušaja srpskih snaga da uspostave kopneni koridor kroz Distrikt Brčko, čime bi se fizički povezala dva dijela Republike Srpske.
„Svaki pokušaj promjene statusa quo silom neizbježno bi imao međunarodne posljedice. S obzirom na to da je susjedna Hrvatska članica NATO-a, takav scenarij bi gotovo sigurno prisilio Savez da pojača svoju vojnu prisutnost na Balkanu, preusmjeravajući resurse i stratešku pažnju s baltičke regije i istočnog krila NATO-a“, objasnio je Zentsev.
„Povijest je više puta pokazala da krize u regiji rijetko ostaju ograničene na samu regiju. Spriječiti da BiH postane još jedno poprište ruskog geopolitičkog sukoba sa Zapadom stoga nije samo regionalni interes, nego i pitanje europske sigurnosti“, poručio je.
Upozorenje stručnjaka koje ne treba zanemariti
„Slobodna Bosna“ podsjeća da je Mykola Zentsev umirovljeni general-major Oružanih snaga Ukrajine i vojni stručnjak s iskustvom u strateškom planiranju, obavještajnom radu i hibridnom ratovanju.
Njegova upozorenja o mogućoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine i otvaranju „druge fronte“ u Europi ne bi trebalo unaprijed odbacivati kao puko političko tumačenje. Ona zaslužuju ozbiljnu analizu, posebno zbog nekoliko važnih elemenata.
Direktno iskustvo s hibridnim operacijama
Zentsev je dio karijere proveo unutar ukrajinskog vojnog i sigurnosnog sistema, koji se godinama suočava s ruskim hibridnim ratovanjem, operacijama utjecaja, kibernetičkim napadima i različitim oblicima subverzije. Zbog toga u aktuelnim dešavanjima prepoznaje obrasce koji, prema njegovoj procjeni, podsjećaju na metode korištene u ranijim fazama ruske politike prema Ukrajini.
Vojno iskustvo i razumijevanje operativnog planiranja
Kao umirovljeni general-major, Zentsev situaciju posmatra i kroz prizmu vojnih kapaciteta, logistike, geografskih ranjivosti i mogućih scenarija eskalacije. Posebnu pažnju posvećuje Distriktu Brčko, koji zbog svog geografskog položaja predstavlja jednu od strateški najosjetljivijih tačaka u Bosni i Hercegovini.
Distrikt Brčko kao strateška tačka
Za razliku od općih upozorenja o političkoj nestabilnosti, Zentsev posebno izdvaja Brčko kao moguću neuralgičnu tačku. Svaka ozbiljnija promjena statusa ovog područja mogla bi imati posljedice koje bi nadilazile granice BiH.
Ruski interes za rasipanje resursa Zapada
Njegovo upozorenje uklapa se u širu procjenu da bi Moskva mogla imati interes za otvaranje dodatnih sigurnosnih kriza u Europi ukoliko bi one mogle skrenuti političku i vojnu pažnju zapadnih država s Ukrajine.
Balkan, zbog neriješenih političkih pitanja, složene sigurnosne arhitekture i historijskih podjela, predstavlja posebno osjetljiv prostor.
Zentsev upozorava da određeni elementi potrebni za potencijalnu destabilizaciju već postoje na terenu – od političkih i društvenih mreža do mogućih paramilitarnih struktura, radikalnih udruženja, informacijske infrastrukture i kibernetičkih kapaciteta.
Njegova osnovna poruka je jasna: infrastruktura koja bi se mogla iskoristiti za destabilizaciju ne mora biti izgrađena neposredno pred krizu – ona može postojati godinama, čekajući politički trenutak u kojem bi bila aktivirana.
Upravo zato, upozorenja o mogućnosti nove krize u Bosni i Hercegovini ne treba ignorirati. Istovremeno, svaku takvu tvrdnju potrebno je pažljivo provjeravati i razlikovati potvrđene činjenice od procjena, navoda i sigurnosnih scenarija.
