Politički paradoks: Dodik bjegunac od suda – ali piše zakone o njemu
U bosanskohercegovačkoj političkoj svakodnevici rijetko što više može iznenaditi. Ipak, s vremena na vrijeme pojave se situacije koje nadmašuju i najapsurdnije scenarije – poput aktuelne, u kojoj Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i formalno bjegunac od pravosuđa BiH, učestvuje u izradi zakona o Sudu BiH.
Dodik, zajedno s predsjednikom entitetske skupštine Nenadom Stevandićem i premijerom RS Radovanom Viškovićem, već gotovo tri mjeseca izbjegava pozive Tužilaštva i Suda BiH. Iako im je određen pritvor zbog neodazivanja na saslušanja, nijedna državna institucija, uključujući SIPA-u, do sada nije uspjela provesti zakon.
Paradoks je potpun: dok država bezuspješno pokušava primijeniti vlastite pravne mehanizme, Dodik nastavlja da učestvuje u institucionalnim procesima – sada i u javnim raspravama o izmjenama zakona koji regulišu rad pravosudnih tijela koja ga traže.
Na konferenciji održanoj u Banjoj Luci, zajedno s premijerom Viškovićem, Dodik je diskutovao o prijedlozima za novi zakon o Sudu BiH. Posebna pažnja posvećena je prijedlogu koji dolazi iz Ministarstva pravde RS, iako je Ustavni sud BiH već poništio ranije zakone koje je NSRS donio s ciljem potpunog isključivanja državnog pravosuđa s teritorije RS.
Dakle, Dodik koji negira nadležnost državnog suda, otvoreno prijeti njegovim sudijama, odbija pojaviti se pred njim – sada konstruiše zakon o istom tom sudu. Ako nije ironija, onda je jasno planiranje: pravosuđe po mjeri vlasti, zakon koji štiti one koji su trenutno pod istragama i optužnicama.
Pitanje koje se postavlja samo od sebe glasi: Da li je ovo početak Dodikovog političkog „rebrendiranja“? Da li želi kreirati okvir u kojem će pravosuđe postati sredstvo političkog pranja biografije, kako bi se potom vratio kao „reformisani“ lider koji poštuje zakone koje je sam ispisao?
U državi u kojoj politička logika često gubi bitku s realnošću, ni takav razvoj događaja više nije teško zamisliti.