data-nosnippet>
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u razgovoru za Federalnu televiziju da su odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine stabilni i prijateljski te da će novi sporazum o graničnim prijelazima doprinijeti bržem protoku ljudi i robe između dvije susjedne zemlje. Istovremeno je ponovio da Zagreb među ključnim otvorenim pitanjima vidi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o sporazumu koji su danas potpisale dvije države, Plenković je naglasio da će njegovi rezultati biti vidljivi kroz jednostavniji promet i dodatno jačanje privredne saradnje.
„To je u biti ogroman iskorak. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija i carinsku službu da napravimo sve kako bi što više graničnih prijelaza bilo na što višoj razini i da maksimalno olakšamo promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je hrvatski premijer.
Podsjetio je da robna razmjena između dvije zemlje dostiže oko četiri milijarde eura godišnje, ističući da su Hrvatska i BiH među najvažnijim trgovinskim partnerima u regiji.
Prema njegovim riječima, povećanje broja graničnih prijelaza najviše kategorije omogućit će brži i efikasniji transport robe, uključujući fitosanitarni promet biljaka i životinja, što bi dodatno moglo ojačati ekonomsku saradnju.
Osvrnuo se i na granični prijelaz kod Gradiške, navodeći da s hrvatske strane više ne postoje prepreke za njegovo puno stavljanje u funkciju.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva
Plenković smatra da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje najveći politički izazov u odnosima Zagreba i Sarajeva.
Naglasio je da Hrvatska ima posebnu obavezu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednom od tri konstitutivna naroda, te da već godinama ukazuje na nezadovoljstvo postojećim modelom izbora.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobija povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, rekao je Plenković.
Ocijenio je da sadašnja praksa odstupa od izvornih principa Dejtonskog mirovnog sporazuma te da bi izmjene Izbornog zakona bile najjednostavnije rješenje za prevazilaženje postojećih političkih sporova.
Dodao je da bi dogovor o ovom pitanju doprinio jačanju međusobnog povjerenja i smanjenju političkih tenzija u BiH.
Treći entitet nije izgledna opcija
Komentirajući sve češće rasprave o mogućnosti uspostave trećeg entiteta, hrvatski premijer je kazao da trenutno ne vidi političke okolnosti koje bi omogućile tako velike ustavne promjene.
Istakao je da bi za promjenu ustavnog uređenja bio potreban širok politički konsenzus svih relevantnih aktera u BiH, što smatra teško ostvarivim u sadašnjim okolnostima.
Kao realnije rješenje vidi određene ustavne korekcije i izmjene Izbornog zakona koje bi, prema njegovim riječima, osigurale ravnopravniju zastupljenost konstitutivnih naroda.
Plenković je dodao da bi rješavanje pitanja legitimnog predstavljanja moglo doprinijeti stabilnijim političkim odnosima i efikasnijem radu institucija.
Hrvatska podržava evropski put BiH
Tokom intervjua Plenković je više puta naglasio da Hrvatska ostaje snažan zagovornik evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
„Vjerujte mi, nema nikoga ko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima Evropske unije. Takvog advokata Bosna i Hercegovina nije imala, niti će ga imati“, rekao je Plenković.
Podsjetio je na aktivnosti koje su prethodile odluci Evropske unije o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, ističući da je Hrvatska aktivno radila na pridobijanju podrške evropskih partnera.
Govoreći o narednim izborima u Bosni i Hercegovini, upozorio je da bi veći broj kandidata iz reda hrvatskog naroda mogao dovesti do rasipanja glasova, te izrazio uvjerenje da kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović ima realne šanse za ulazak u Predsjedništvo BiH.
Na kraju se osvrnuo i na budućnost Ureda visokog predstavnika, poručivši da BiH postepeno treba preuzimati punu odgovornost za vlastito funkcionisanje, ali uz osiguranu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i njihovu adekvatnu zastupljenost u političkom sistemu.