Početkom juna Tužilaštvu BiH dostavljena je anonimna krivična prijava protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića, tužiteljice Vedrane Jovičić i direktora OSA-e Almira Džuve, u kojoj se iznose navodi o zloupotrebi položaja i omogućavanju posebnog tretmana Miloradu Dodiku prilikom njegovog dolaska u kompleks pravosudnih institucija.
Bivša sutkinja Suda BiH Azra Miletić za Detektor navodi da podnosioci ovakvih prijava praktično nemaju drugu adresu za obraćanje, budući da je Tužilaštvo BiH jedina nadležna institucija za postupanje u takvim predmetima. Ističe da se, osim pitanja stvarne nepristrasnosti, otvara i pitanje percepcije javnosti o objektivnosti postupka.
Prema njenim riječima, Tužilaštvo BiH nema višu tužilačku instancu kojoj bi se predmet mogao ustupiti, zbog čega smatra da bi zakonodavni okvir trebalo unaprijediti. Kao primjer navodi sistem kantonalnih tužilaštava, gdje postoji mogućnost da se iz određenih razloga predmet dodijeli drugom tužilaštvu.
„Važno je ne samo da postupak bude objektivan nego i da postoji povjerenje javnosti u njegovu nepristrasnost“, smatra Miletić, dodajući da bi zakonska rješenja trebala omogućiti prenos predmeta na drugo tužilaštvo kada za to postoje opravdani razlozi.
S druge strane, bivši sudija Suda BiH i advokat Vlado Adamović ocjenjuje da zakon već predviđa mehanizme za ovakve situacije kroz institut obaveznog izuzeća.
Navodi o posebnom tretmanu Dodika
Protiv Kajganića i Jovičić ranije je podnesena prijava u kojoj se navodi da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u predmetu koji se odnosio na sumnje za napad na ustavni poredak.
Taj predmet formiran je nakon prijave zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića. Početkom novembra 2025. godine donesena je naredba o obustavi istrage protiv Dodika, Viškovića i Stevandića.
U prijavi se navodi da su Kajganić i postupajuća tužiteljica, u periodu od januara do novembra 2025. godine, navodno zloupotrijebili službeni položaj kako bi zaštitili osumnjičene. Također se tvrdi da je predmet, koji je u početku vodio tim tužilaca, kasnije ostao u nadležnosti samo jedne tužiteljice.
Nova prijava, u kojoj se spominje i direktor OSA-e, odnosi se na događaj od 4. jula 2025. godine. Prema navodima objavljenim u medijima, Dodik je tada u krug pravosudnih institucija dovezen vozilima OSA-e i MUP-a Republike Srpske bez provođenja uobičajenih sigurnosnih procedura.
U prijavi se dalje tvrdi da je direktor OSA-e nakon saslušanja pred parlamentarnom komisijom navodno pokušao doći do snimaka nadzornih kamera na kojima je zabilježen Dodikov dolazak. Također se navodi da je Sud odbio predaju snimaka bez zvaničnog pisanog zahtjeva.
Adamović ističe da interna pravila Tužilaštva jasno određuju ko postupa kada je prijavljeni glavni tužilac.
„Predmet se dodjeljuje nadležnom tužiocu koji je dužan postupati nezavisno i u skladu sa zakonom“, kaže Adamović. Dodaje da, pored formalnih zakonskih pravila, treba voditi računa i o mogućoj percepciji pristrasnosti, zbog čega bi u određenim okolnostima prenos predmeta na drugo tužilaštvo mogao biti praktično rješenje.
Raniji predmeti protiv pravosudnih funkcionera
Miletić podsjeća i na vlastiti slučaj, u kojem je nakon višegodišnjeg postupka pravosnažno oslobođena optužbi za primanje dara i nezakonito postupanje kao sutkinja. Nakon ukidanja prvostepene presude, njen predmet je iz nadležnosti Suda BiH prebačen na sarajevski Općinski sud.
Navodi da je i sama podnosila prijave protiv više državnih tužilaca i sudija, ali da one nisu rješavane u rokovima koje predviđaju pravila VSTV-a za predmete protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija.
Prema njenom mišljenju, jedan od razloga za takve situacije jeste činjenica da iznad glavnog državnog tužioca ne postoji viša tužilačka instanca.
Slični modeli prenosa predmeta primjenjivani su i u postupcima protiv bivšeg državnog tužioca Bože Mihajlovića, kao i nekadašnjeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića, čiji su predmeti vođeni pred sudovima izvan prvobitne nadležnosti.