Državna imovina ponovo u fokusu: Da li je moguće treće rješenje?
Pitanje državne imovine ponovo je došlo u središte političkih rasprava, nakon što je grupa zastupnika Parlamentarne skupštine BiH aktivirala novi prijedlog zakona. Ipak, ni ovaj pokušaj ne ulijeva veliki optimizam, budući da sličan prijedlog, koji je prošle godine uputilo Predsjedništvo BiH, nije prošao parlamentarnu proceduru.
U javnosti se ponovo postavlja ključno pitanje – trebaju li država ili entiteti biti titular imovine koja je već 20 godina pod zabranom raspolaganja? Odgovor, po svemu sudeći, ni ovoga puta neće donijeti Parlamentarna skupština, iako na to jasno upućuju brojne odluke Ustavnog suda BiH.
Zastupnik SDP-a u PSBiH Albin Muslić smatra da su pravci rješenja vrlo jasni:
„Put je sasvim jasan – da državni parlament ili donese zakon, što je u ovim aktuelnim političkim okolnostima vrlo teško očekivati da će se dogoditi u skorijoj budućnosti, ili da se ide u dodatnu regulaciju u okviru Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom“, kaže Muslić.
Čović: “Blokirane milijarde zbog neriješenih odnosa”
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorava da zbog neriješenog pitanja državne imovine stoji ogromna vrijednost neostvarenih investicija:
„Nekih 15 milijardi eura investicija stoji zbog toga što nismo do kraja raščistili odnose kada je u pitanju Zakon o državnoj imovini. I mislim da s te strane treba biti vrlo jasan – to se mora jednostavno staviti u funkciju svih žitelja BiH, pogotovo tamo gdje se gradi javna infrastruktura.“
Dodik: “Pitanje imovine riješeno je Dejtonom”
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponavlja da je pitanje državne imovine završeno Dejtonskim mirovnim sporazumom:
„Imovina je definitivno riješena Dejtonskim sporazumom. Mi smo se suprotstavili Christianu Schmidtu koji je htio da tu imovinu centralizuje. Ta imovina se neće centralizovati i na imovini će se očigledno raspasti BiH, čemu se očigledno približavamo.“
Mandić: “Rješenje je u lokalnim zajednicama”
Bivši član Komisije za državnu imovinu Mlađan Mandić smatra da se kompromis može pronaći između dva maksimalistička pristupa – kroz dodjelu imovine jedinicama lokalne samouprave.
„Poljoprivredno zemljište u Bijeljini je bilo vezano za Bijeljinu, a ne za RS, i sasvim je normalno da lokalna zajednica po pravu korištenja ima pravo vlasništva na tome, jer u suštini život se odvija u lokalnim zajednicama, a na nivou države i entiteta mislim da se ipak manje“, objašnjava Mandić.
Blagojević: “BiH nema ovlašćenje da donosi taj zakon”
Pravni stručnjak Milan Blagojević oštro se protivi takvom pristupu:
„Prvo, nije dobro jer bi to bio zakon donesen na nivou BiH, a BiH nema ovlašćenje da donosi taj zakon. A drugo, time bi opet RS ono što je njeno prepustila lokalnim zajednicama.“
Blagojević smatra da preambula Ustava, koja se poziva na ženevske principe i teritorijalno razgraničenje entiteta, jasno daje za pravo entitetima da budu titulari državne imovine.
Slično razmišlja i bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević, danas savjetnik ministra pravde RS, koji pojašnjava šta bi zapravo morala predstavljati državna imovina:
„Ono što je Ugovorom o sukcesiji preneseno u vlasništvo BiH – to jeste BiH. Nemoguće je DKP pretvoriti diobom u entitetsko ili bilo koje drugo vlasništvo.“
Nova rasprava – najava promjena?
Pokretanje nove inicijative o državnoj imovini moglo bi predstavljati i uvod u omekšavanje zabrane raspolaganja, što je u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija nagovijestio visoki predstavnik Christian Schmidt, ukazujući da ta zabrana predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama i ekonomskom razvoju.