Advokati Dodika traže oslobađanje, Tužilaštvo BiH traži strožu kaznu
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik još uvijek čeka konačnu presudu. U februaru je nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Ako presuda postane pravosnažna, Dodiku će biti zabranjeno obavljanje svih javnih funkcija. Istovremeno, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je krivice.
Ne priznaje institucije, ali ulaže žalbu
Dodik je ranije prijetio destabilizacijom države u slučaju osuđujuće presude, najavljujući da se na istu neće žaliti. Ipak, uprkos tim tvrdnjama, žalba je uredno podnesena, potpisana i predata Sudu BiH. Izjavio je da time ispunjava želju svojih advokata, iako uporno negira legitimitet Suda BiH, sutkinje, kao i samog visokog predstavnika.
– Čujem da neki kažu kako imaju moje pismeno ovlaštenje. Tačno je, imaju. Ako žele da dokažu apsurdnost procesa, neka to rade. Ja više ne želim ni da idem tamo – izjavio je Dodik, iako, po zakonu, više nije obavezan prisustvovati.
Tokom prethodnih ročišta, dolaske su pratili crni automobili, pristalice, aplauzi i čak harmonikaši. Ipak, žalbeni postupak može se nastaviti i bez njegovog prisustva.
Žalbeni postupak u toku
Iz Suda BiH je potvrđeno da su primili žalbe i odbrane i Tužilaštva. Naglašavaju da izostanak stranaka koje su uredno obaviještene ne sprečava održavanje sjednice Apelacionog vijeća.
Advokat Goran Petronijević izjavio je da žalbu ulažu kako bi iscrpili sva pravna sredstva u domaćem pravosuđu, što je preduslov za eventualno obraćanje međunarodnim sudovima, poput onog u Strasbourgu.
Prema dostupnim informacijama, Dodikovi advokati su podnijeli žalbu na oko 70 stranica. U njoj, kao i u završnim riječima, tvrde da Christian Schmidt nije legalno imenovan kao visoki predstavnik, te da nije imao ovlasti da izmijeni Krivični zakon BiH. Također navode da je Dodik, kao predsjednik RS-a, bio obavezan da potpiše ukaz.
S druge strane, Tužilaštvo BiH traži strožu kaznu – duži zatvor i dužu zabranu političkog djelovanja. Ranije su tražili kaznu bližu zakonskom maksimumu (pet godina zatvora) i desetogodišnju zabranu političkog djelovanja. Također su podnijeli žalbu i na oslobađajuću presudu za Lukića.
Apelaciono vijeće i moguće dalje žalbe
U Apelaciono vijeće Suda BiH imenovani su sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić. Na izbor jednog od njih već je stigla reakcija – Viktor Nuždić iz Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina podsjeća da je protiv sudije Vučinića ranije podnesena prijava zbog navodne pristrasnosti.
Ročište još nije zakazano. Iz Suda su naveli da termin zavisi od složenosti predmeta i raspoloživosti članova vijeća, a javnost će o datumu biti blagovremeno obaviještena putem kalendara suđenja.
Pravni put nakon drugostepene presude
Drugostepena presuda će biti pravosnažna, ali nakon nje postoji mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH. Ako ni tada ne bude zadovoljan, Dodik se može obratiti Evropskom sudu za ljudska prava, ali samo po pitanju mogućeg kršenja prava na pošteno suđenje – objašnjava pravni stručnjak Nedim Ademović.
Podsjećamo, kazna zatvora do jedne godine može se, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom.