Pitanje referenduma u Republici Srpskoj, iako formalno definirano u entitetskom ustavu, pravno je odavno iscrpljeno. Prema riječima univerzitetskog profesora Amela Delića za Slobodnu Bosnu, radi se o političkom i pravnom manevru bez stvarne šanse da prođe sudske filtere.
“Mislim da bi takva aktivnost, iako je definisana u Ustavu RS, mogla biti suštinski pravno osporena, odnosno doživjeti sudbinu kakvu su doživjeli i neki raniji referendumi ili pokušaji raspisivanja referenduma”, rekao je Delić
Kako pojašnjava, raniji pokušaji uglavnom su propadali kroz institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, koji su koristili predstavnici bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini RS, odnosno u Klubu bošnjačkog naroda Vijeća naroda Republike Srpske. Čak su, dodaje, i Ustavni sud RS, a potom i Ustavni sud BiH, rušili ovakve odluke, “zbog pravno neutemeljenih formulacija koje su izlazile izvan okvira Ustava RS”, a u nekim slučajevima i na intervenciju visokog predstavnika.
Probni balon
Profesor Delić smatra da eventualno raspisivanje referenduma i sada služi samo kao “jedan u nizu alata koje koristi Milorad Dodik i grupa ljudi oko njega kako bi se pokušali spasiti iz ove situacije”.
“Smatram da su krenuli u određeni politički i pravni avanturizam, kojim održavaju ovakvu atmosferu i stanje već nekoliko godina, nadajući se da će oni koji trebaju paziti na suverenitet BiH, teritorijalni integritet i druga ključna pitanja, propustiti da reaguju u nekoj situaciji ili da će dobiti značajniju podršku međunarodnog faktora”, kaže on.
Ovaj put, međutim, Dodik nije dobio očekivanu podršku.
“Postali su svjesni mogućih pravnih posljedica i od tada stvaraju veliku galamu”, ističe Delić za naš portal, podsjećajući da se retorici pridružio i Nenad Stevandić, ali i Aleksandar Vučić.
Smatra da je riječ o “probnom balonu” kojim se pokušava “galamom prebaciti stvari sa pravnog terena na nivo političkih pregovora, što bi bilo pogubno”.
Dok institucije reagiraju u skladu sa zakonom, Dodik i njegovi saradnici, kaže, otvaraju nova “područja borbe”. Prihvatili su odluku Centralne izborne komisije BiH, a Dodikovi advokati podnijeli su zahtjev za privremenu mjeru pred Ustavnim sudom BiH i najavili žalbu na odluku CIK-a o prestanku njegovog mandata.
“Sada upravo od institucija čiju su nadležnost ranije osporavali traže spas – sve kako bi dobili na vremenu”, naglašava Delić.
Po njegovom mišljenju, sve se uklapa u “širi politički dogovor” u kojem su prividno pobijedile institucije BiH, ali je sankcija formulirana tako da se može zamijeniti novčanom kaznom, čime se izbjegava zatvor.
“Milorad Dodik i saradnici će otezati proces zbog formalno-procesnih radnji… Ta faza može trajati dva do tri mjeseca, a uz eventualnu privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, koji ovakve predmete u praksi rješava 9 do 10 mjeseci, nadaju se da će presuda ostati neizvršena sve do izbora 2026. godine”, objašnjava Delić.
Rezervna opcija
Ukoliko taj plan ne uspije, Delić vjeruje da je rezervna opcija kandidatura Igora Dodika na prijevremenim izborima, dok bi Milorad Dodik ostao na čelu SNSD-a ili prepustio formalne poslove Željki Cvijanović.
“Suštinski, zadržao bi skrivenu moć i dalje upravljao svim političkim procesima u RS, bez izvršenja zatvorske kazne, izbjegavši tešku situaciju u kojoj se našao, te nastavio kontrolisati tokove u entitetu i usporavati procese donošenja odluka i reformi u BiH”, kaže profesor.
Delić zaključuje da Dodik, čak i ako formalno odstupi, može “preko odanih ljudi ili političkog angažmana sina Igora nastaviti kontrolisati sve procese”, te da će “negdje na svom imanju u Bakincima krojiti nove strategije urušavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, planove za eventualnu buduću secesiju ili slične aktivnosti”, poručio je Delić