Nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), visoki predstavnik Christian Schmidt saopćio je da postoji puna saglasnost o nastavku rada OHR-a te izrazio uvjerenje da bi pitanje njegovog nasljednika moglo biti riješeno do kraja juna. Naglasio je da OHR ostaje važan faktor stabilnosti sve dok ne budu ispunjeni uslovi za njegovu tranziciju.
Ipak, optimistične poruke iz OHR-a ubrzo su zasjenjene reakcijom iz Sjedinjenih Američkih Država. Budući da na sjednici PIC-a održanoj 3. i 4. juna nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika, američka strana izrazila je nezadovoljstvo zbog izostanka podrške kandidatu kojeg je favorizirao Washington, italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju.
Iz Ambasade SAD-a poručeno je da su razočarani nemogućnošću evropskih partnera da postignu dogovor o zajedničkom kandidatu, uz upozorenje da bi takav razvoj događaja mogao otvoriti pitanje buduće američke uloge u međunarodnom angažmanu u Bosni i Hercegovini.
EU ostaje pri dosadašnjoj praksi
Evropska unija i zemlje članice ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik treba dolaziti iz EU, kao što je bio slučaj i ranije. Evropski zvaničnici navode da rade na postizanju dogovora do kraja mjeseca te nastavljaju razgovore sa svim partnerima, uključujući i SAD.
Tema budućnosti OHR-a bila je prisutna i na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović tokom razgovora s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom istakao je da imenovanje novog visokog predstavnika mora biti provedeno prema ustaljenim procedurama te da OHR treba zadržati postojeće nadležnosti u zaštiti Dejtonskog sporazuma.
Različiti pogledi iz Republike Srpske
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podržala je inicijative koje zagovaraju veći domaći politički dijalog, ali je istovremeno poručila da bi uloga visokog predstavnika trebala biti ograničena na okvire Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, bez bonskih ovlaštenja.
Slične stavove iznio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Sankt Peterburgu. Dodik smatra da bi puno poštivanje suvereniteta BiH podrazumijevalo zatvaranje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
OHR i energetski projekti
Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić pozvala je domaće institucije da ne ratificiraju sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji dok američka administracija ne iznese jasne stavove o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić upozorio je da bi slabljenje autoriteta OHR-a moglo izazvati ozbiljne političke posljedice, ističući da ta institucija i dalje ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti zemlje.
HNS i Zagreb za zatvaranje OHR-a
Političke stranke okupljene oko HNS-a smatraju da je vrijeme za zatvaranje OHR-a, navodeći da dugotrajno međunarodno prisustvo umanjuje odgovornost domaćih političkih aktera.
Sličan stav dolazi i iz Hrvatske. Premijer Andrej Plenković izjavio je da očekuje promjene na čelu OHR-a te da bi budući visoki predstavnik trebao znatno rjeđe koristiti bonska ovlaštenja.
Međunarodna zajednica podijeljena
Prema ocjeni novinara BHRT-a Amira Sužnja, neuspjeh u izboru Schmidtovog nasljednika pokazao je da među ključnim međunarodnim akterima postoje ozbiljna neslaganja. Dok jedni zagovaraju postepeno gašenje OHR-a, drugi insistiraju na zadržavanju njegove snažne uloge u Bosni i Hercegovini.
Sužanj smatra da se iza političkih nesuglasica kriju i širi geopolitički i energetski interesi, uključujući projekte poput Južne plinske interkonekcije. Ipak, procjenjuje da je malo vjerovatno da će se SAD povući iz BiH, imajući u vidu značaj Dejtonskog sporazuma za američku diplomatiju.
Na kraju upozorava da u nadmetanju velikih sila interesi Bosne i Hercegovine često ostaju u drugom planu, posebno kada su u pitanju državna imovina, energetska politika i dugoročna stabilnost zemlje.