Rs izmjenama zakona izbrisala Bosnu i Hercegovinu iz nacionalnih spomenika
Narodna skupština Rs danas je usvojila Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
U zakonu kojeg su usvojili narodni poslanici u entitetu Rs, izvršene su izmjene zakona kojima se očito išlo na brisanje Bosne i Hercegovine i učinjen još jedan podmukli atak na državu.
Tako je u zakonu koji je usvojen izmijenjen član 2, stav jedan u kojem je do sada pisalo “‘Nacionalni spomenik’ predstavlja dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8…”, izmijenjen na način da je iz rečenice izbrisano Bosne i Hercegovine.
Dakle, Rs je iako je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine dejtonska kategorija u kojoj je jasno naglašena Bosna i Hercegovina, odlučila da izbriše Bosne i Hercegovine i tako nacionalne spomenike ostavi bez jako bitne odrednice.
Osim ovoga učinjen je još jedan udar na institucije Bosne i Hercegovine i to na način provođenja politike koja podrazumijeva da se iznad državnih institucija stavljaju entitetske.
U članu 3 zakona je pisalo: Podrazumijeva se da nacionalni spomenici automatski uživaju najviši stepen zaštite u zakonu Rs, bez potrebe za donošenjem daljih odluka, zakona, propisa ili drugog.
Sada je izmjenama zakona izbrisan dio bez potrebe za donošenjem daljih odluka, zakona, propisa ili drugog.
Ovo u suštini znači da je otvorena mogućnost da institucije entiteta Rs propituju odluke o proglašenju nacionalnih spomenika na teritoriji ovog entiteta.
Izmjenama zakona je dakle u Rs-u izbrisana Bosna i Hercegovina iz nacionalnih spomenika, a provođenje odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika je dovedeno u pitanje.
Usvajanje ovih izmjena je u skladu sa strategijom negiranja države Bosne i Hercegovine koju provode vladajući u Rs-u, ali je i pokazatelj da skandalozni stavovi članice Komisije Anđeline Ošap Gaćanović o tome da “ne postoji bosanskohercegovačko naslijeđe”, sada i u provođenju kroz institucije entiteta.
Otvoreno je i pitanje da li će političari koji se predstavljaju kao zaštitnici Bosne i Hercegovine pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom o ustavnosti ovog zakona, ali i da li će visoki predstavnik naći vremena da se bavi pitanjima zaštite Dejtonskog sporazuma.