data-nosnippet>
Govoreći o izvještaju o Bosni i Hercegovini koji Rusija priprema za sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) zakazanu za 31. oktobar, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prije nešto više od mjesec dana najavio je da će “mnogi morati odgovoriti na neugodna, ali sasvim legitimna pitanja”. Najavio je to nakon susreta s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Dodik je uoči tog susreta javno rekao da će Lavrova zamoliti za korištenje ruskog veta na produženje mandata misije “Althea” (EUFOR) u BiH.
Nije udovoljeno molbi Milorada Dodika
Molba mu nije uslišena: ruska misija u UN-u još početkom mjeseca odlučila je da će podržati produženje mandata EUFOR-a, a Lavrovina portparolka Marija Zaharova taj je plan javno obznanila prošle sedmice.
Šta možemo očekivati 31. oktobra?
Više od dvije sedmice pred sjednicu jasno je da će Rusija, koja preuzima predsjedavanje, iskoristiti priliku ne samo da pojača narativ o (navodnoj) ugroženosti RS-a i “dejtonskom poretku”, nego i širi antizapadni narativ u cjelini. Prema pisanju fact-checking portala Truthmeter.mk, takav narativ mogao bi dodatno utjecati na stabilnost ne samo u BiH, već i u čitavom Zapadnom Balkanu.
„Antizapadni akteri najvjerovatnije će pojačati dezinformacije koje državne institucije prikazuju kao ‘okupatore’, a NATO i EU kao prijetnje suverenitetu. Ta retorika je naročito osjetljiva u regiji u kojoj su tri države članice NATO-a, dok su sve šest formalno na putu ka EU. Takvi narativi riskiraju potkopavanje povjerenja u euroatlantske integracije i slabljenje javne podrške demokratskim reformama“, navodi analiza.
Prelijevanje efekta i osjetljive zemlje
Analitičari upozoravaju da bi efekat prelijevanja mogao biti posebno izražen u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, gdje antizapadne poruke već iskorištavaju unutarnje podjele i široko rasprostranjen skepticizam prema EU.
Sredstva osiguranja protiv Zapada
“Regionalno pojačavanje antizapadnih narativa i secesionističke retorike moglo bi dodatno polarizirati društva u regiji, rasplamsati međuetničke tenzije i dati izgovor domaćim elitama da odvrate pažnju od neuspjeha u upravljanju. Stoga je vjerovatno da će ovaj trenutak biti iskorišten ne samo za destabilizaciju BiH, već i za potkopavanje kredibiliteta procesa proširenja EU, produbljivanje političkog cinizma i prikazivanje NATO-a kao agresora, a ne kao garanta sigurnosti”, upozoravaju stručnjaci.
Ruski alati utjecaja
Analiza Strateške grupe za Zapadni Balkan Fondacije Heinrich Böll, sačinjena 10. oktobra nakon sigurnosne konferencije u Rigi, konstatuje da “ruski napori za destabilizaciju i dalje igraju važnu ulogu u sprečavanju Zapadnog Balkana da napreduje ka punoj integraciji u zapadne strukture” i da se koriste kao “sredstvo osiguranja uticaja protiv Zapada za ostvarivanje ruskih teritorijalnih ambicija u susjedstvu”.
“Rusija se prvenstveno oslanja na posrednike i podržavajuće političke mreže – prije svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i u drugim državama – kojima pomaže stvarati političko okruženje pogodovano njenim interesima kroz energetsku prisilu, hibridne napore za destabilizaciju i kampanje dezinformisanja”, napominju autori analize. Ti napori imaju cilj rasplamsati međuetničke tenzije, posijati podjele unutar zemalja regije i podržati autoritarne lidere kao sredstvo za kočenje puta zemalja ka NATO-u i EU, istovremeno zadržavajući mogućnost izazivanja geopolitičkih tenzija u neposrednom okruženju.