Osumnjičen zbog objava koje, kako tvrdi, šire mržnju i netrpeljivost
Federalna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u BiH provela je akciju u kojoj je uhapšen administrator Facebook stranice „Nanićevi Bužimljani“, inicijala M. M., iz BiH, zbog sumnje da je putem te stranice „izazvao narodnosnu, rasnu i vjersku mržnju“.
Prema službenom saopštenju, osumnjičenom se na teret stavljaju dvije konkretne objave na pomenutoj stranici, koje su medijima prenijeli kao „jasne primjere govora mržnje i netolerancije“.
Detalji slučaja
Administrator je izjavio da „mu se stavlja na teret dvije objave sa stranice ‘Nanićevi Bužimljani’ u kojima je navodno izazvana mržnja prema određenim narodima i vjerama“. Izvor iz istrage navodi da se radi o sadržajima koji prikazuju nacionalne i vjerske zajednice u negativnom svetlu, koristeći uvredljivi jezik i stereotipe, što prema krivičnom zakonu BiH može prouzročiti kaznene sankcije.
SIPA je potvrdila da će postupati u skladu s odredbama zakona koji zabranjuju i sankcionišu „izazivanje i podsticanje narodnosne, rasne ili vjerske mržnje“ putem medija ili interneta.
Značaj digitalnih platformi i govor mržnje
Ovaj slučaj ilustruje kako društvene mreže i internetske stranice postaju prostor širenja govora mržnje i potencijalne destabilizacije međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kada pojedinac koristi stranicu s velikim brojem pratilaca da širi uvrede ili diskriminirajuće sadržaje, postavlja se pitanje kako institucije i društvo reagiraju.
Digitalni mediji nemaju granice za razliku od tradicionalnih izvora te se pojavljuje dodatna odgovornost admina, platformi i nadležnih organa da prate sadržaj koji može ugroziti javni red.
Pravni i društveni kontekst
U Bosni i Hercegovinu, Zakon o krivičnim djelima protiv ustavnog poretka i bezbjednosti, kao i Zakon o javnom redu i miru, predviđaju kazne za one koji putem medija ili interneta „izazivaju mržnju na osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti“.
Sa druge strane, slučajevi poput ovog često pokreću javnu debatu o granicama slobode izražavanja, unapređenju medijske pismenosti i potrebi za odgovornim upravljanjem društvenim mrežama posebno u društvu s istorijom etničkih tenzija.
Šta slijedi?
Administrator je pod istragom i očekuju ga dalje proceduralne mjere izuzimanje uređaja, pregled objava, potencijalna optužnica.
Nadležni organi najavljuju pojačan nadzor stranica i sadržaja koji mogu biti kvalifikovani kao govor mržnje.
Javni diskurs u BiH ima priliku osnažiti poruku da se diskriminirajući govor neće tolerisati, ali i testirati efikasnost pravosudnog sistema i digitalne regulative.
Hapšenje administratora stranice „Nanićevi Bužimljani“ pod sumnjom za izazivanje mržnje kroz internet objave pokazuje koliko je složen odnos između slobode govora i odgovornosti u digitalnom dobu. U društvu koje još uvijek rješava naslijeđe etničkih sukoba, jasno je da institucije moraju imati kapacitete da brzo i odlučno djeluju. No istovremeno, važno je da mera bude proporcionalna i jasna kako bi komunikacija ostala slobodna, ali i poštovana prema svima.

