data-nosnippet>
Skupština Brčko distrikta omogućila treći mandat šefu Policije, uprkos kritikama EU i OSCE-a
Skupština Brčko distrikta BiH usvojila je izmjene Zakona o policiji, kojima se omogućava aktuelnom šefu Policije, Goranu Pisiću, da se kandiduje za treći uzastopni mandat. Iako su Evropska unija i OSCE zahtijevali povlačenje Zakona zbog neslaganja s međunarodnim standardima, lokalne vlasti nisu reagovale. Ured visokog predstavnika (OHR) ostao je bez komentara.
Zakon je usvojen neposredno pred istek Pisićevog drugog mandata, čime mu se omogućava još jedna kandidatura. Sve je pravno regulisano – izmjenama zakona uklonjena su ograničenja vezana za broj mandata, godine starosti i radni staž.
Predsjednik Skupštine Brčko distrikta, Damir Bulčević (NiP), izjavio je:
„Prema izvještajima o radu Policije i šefa Policije koji imamo, on ispunjava uslove da se prijavi i po treći put, što ne znači da će i biti izabran.“
Važno je napomenuti da je Apelacioni sud ranije proglasio nezakonitom proceduru imenovanja Pisića za drugi mandat. Tada je njegov ostanak na poziciji omogućio supervizor OHR-a putem posebnog naloga, iako sa „zamrznutim ovlastima“. Današnjim izmjenama Zakona, koje su usvojene jednoglasno, legalizovana je mogućnost trećeg uzastopnog mandata, uz podršku i vlasti i opozicije.
Potpredsjednik Skupštine, Ivo Filipović (HDZ BiH), tvrdi da su izmjene u duhu savjeta koje su davali predstavnici međunarodne zajednice:
„Budimo iskreni, on je i rezultat djelovanja OHR-a. Smatrali su da, ukoliko imate kvalitetnog šefa Policije i njegov tim, treba omogućiti još jedan mandat.“
Reakcije iz međunarodne zajednice, međutim, nisu bile blagonaklone. U zajedničkom pismu EU i OSCE navodi se da su izmjene Zakona u suprotnosti s važećim zakonskim odredbama, kao i s obavezujućom presudom Apelacionog suda Brčko distrikta.
„Ovakve promjene mogu narušiti demokratske principe i vladavinu prava“, navodi se u pismu.
Dok domaći zakonodavci tvrde da djeluju po preporukama, međunarodna zajednica ostaje podijeljena. OHR šuti, EU i OSCE upozoravaju – a zakon je već na snazi.
„Bojim se i njihove reakcije, i njihovih ocjena. Pitanje je kako će sutra gledati na rad brčanskog parlamenta“, zaključuje Filipović.
Presuda je oborena, zakon promijenjen. Mandati se ne završavaju – već prilagođavaju. I nije ovo izolovan slučaj. U zemlji gdje se javne funkcije često kroje prema pojedincu, postavlja se pitanje – ko ostaje, a još važnije – šta ostaje od institucija?