data-nosnippet>
Slučaj Dodik: Pravosuđe pod lupom zbog uskraćivanja snimka ročišta
U petak navečer, 4. jula, Državni sud i Tužilaštvo BiH izdali su zajedničko saopćenje kojim su obznanili da je ukinut pritvor Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, osumnjičenom za napad na ustavni poredak. Time je formalno okončana faza višesedmičnog izbjegavanja privođenja, uprkos izdatom nalogu i raspisanoj potjernici.
Već narednog dana, 5. jula, Sud BiH dostavio je medijima video snimak ročišta – ali ne u cijelosti. Objavljen je samo petominutni isječak, s očitim montažnim rezovima. Tokom govora sutkinje vidljiva je promjena položaja fascikle, dok se snimak prekida usred izlaganja Dodikovog advokata, bez prikaza zaključka ročišta.
Portal Detektor zatražio je puni snimak, ali je zahtjev odbijen uz pozivanje na “zakonske izuzetke” i “zaštitu postupka”, bez preciziranja o kojim tačno informacijama se radi.
Pravne nedoumice i kritike
„Informacije institucija BiH smatraju se otvorenim, osim ako neobjavljivanje nije opravdano zakonskim izuzecima“, naveli su iz Suda. No, prema mišljenju advokatice Sabine Mehić, pozivanje na zakonsku zaštitu nije utemeljeno:
„Ako je Sud već propustio obavijestiti javnost o održavanju ročišta, logično bi bilo da bar omogući uvid u njegov puni tok. Ovako je riječ o formalnoj, ali ne i stvarnoj javnosti.“
Mehić tvrdi da ne postoji odredba Zakona o krivičnom postupku koja bi opravdala ovakvo uskraćivanje snimka, posebno u slučaju koji je, kako kaže, „nesumnjivo od izuzetnog javnog interesa“.
Mediji: Transparentnost je obaveza, ne opcija
Vildana Kurtić Duran, novinarka Nove BH, ocjenjuje da je Sud BiH propustio važan trenutak da pokaže institucionalnu odgovornost:
„Građani su prepušteni poluinformacijama i spekulacijama o političko-pravosudnim nagodbama. Ako postoji slučaj gdje izuzetak od prakse treba da vrijedi – to je ovaj.“
Slično mišljenje dijeli i Meldiana Mulaosmanović s portala Faktor.ba, koja ukazuje na neozbiljnost institucije:
„Sud priznaje da raspored ročišta nije objavljen jer ‘služba nije bila u dežuri’. U trenutku kada u javnosti postoje ozbiljne sumnje u dogovorene scenarije, minimalna odgovornost bila bi potpuna transparentnost.“
Pravo javnosti da zna
Iz Suda BiH se pozivaju na zakonske odredbe koje navodno zabranjuju javno prikazivanje snimaka iz sudskih postupaka. Međutim, prema tumačenju advokatice Mehić, takva zabrana ne postoji u obimu u kojem je primijenjena. Mediji su mogli prisustvovati ročištu da im to nije uskraćeno, pa stoga, kako kaže, ne postoji zakonska prepreka za objavu snimka.
Mirjana Popović, zamjenica glavnog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), upozorava na šire posljedice:
„Ovakvo postupanje dodatno urušava povjerenje građana u pravosuđe. Transparentnost je osnovni uslov demokratije – a ne luksuz koji se selektivno dozira.“