data-nosnippet>
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak dolazi u službenu posjetu Hrvatskoj, u vrijeme pojačanih globalnih i regionalnih sigurnosnih izazova.
Njegov dolazak odvija se u osjetljivim geopolitičkim okolnostima, u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump najavljuje mogućnost aneksije danskog autonomnog teritorija Grenlanda, dok istovremeno vodi razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata u Ukrajini, piše Jutarnji list.
Rutte, bivši premijer Nizozemske koji je dužnost generalnog sekretara NATO-a preuzeo u oktobru 2024. godine, tokom boravka u Zagrebu sastat će se s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, premijerom Andrejem Plenkovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Ukrajina, Balkan i sigurnosni izazovi
Posjeta Marka Ruttea dio je šireg obilaska država članica NATO-a i dolazi u trenutku kada je Hrvatska odlučila izdvojiti dodatnih 15 miliona eura za NATO-ov program PURL, koji je usmjeren na nabavku američke vojne opreme za Ukrajinu. Time je ukupna hrvatska vojna pomoć Ukrajini povećana na 240 miliona eura, dok ukupna pomoć dostiže 350 miliona eura.
Razgovori u Zagrebu bit će fokusirani na rat u Ukrajini, ali i na sigurnosne prilike na zapadnom Balkanu. Poseban naglasak bit će stavljen na jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Srbiji te na posljedice tog utjecaja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, posebno kroz Republiku Srpsku.
Grenland i „koalicija voljnih“
Hrvatski politički vrh jedinstven je u stavu da je Grenland sastavni dio Danske i da bi svaka eventualna američka aneksija bila neprihvatljiva. Ipak, kao i većina evropskih lidera, Zagreb se zasad ne upušta u otvorenu kritiku politike Donalda Trumpa.
Kada je riječ o tzv. „koaliciji voljnih“, odnosno grupi država koje pružaju pomoć Ukrajini, u hrvatskom državnom vrhu postoje različita stajališta. Predsjednik Milanović smatra da takav format nema smisla i izričito se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu, uključujući i moguću postratnu mirovnu misiju. Premijer Plenković ima nešto umjereniji pristup, ali dijeli stav da Hrvatska neće upućivati vojnike na ukrajinski teren.
U svojstvu vrhovnog zapovjednika, Milanović je naložio načelniku Glavnog štaba Tihomiru Kundidu da Oružane snage Hrvatske ne učestvuju u vojnom segmentu koalicije, što Plenković ne podržava, smatrajući da se time smanjuje potpuna informiranost i spremnost vojske.
BiH i položaj Hrvata
Bosna i Hercegovina i položaj Hrvata u toj zemlji također će biti jedna od važnih tema razgovora. Milanović je još 2022. godine upozoravao NATO na, kako je tada naveo, negativne posljedice važećeg izbornog zakona u BiH po Hrvate kao konstitutivan narod, o čemu je pisao tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu.
U svom drugom predsjedničkom mandatu Milanović je suzdržaniji u javnim nastupima, ali i dalje ističe da NATO nema ovlasti odlučivati o Grenlandu te da je riječ o pitanju koje je isključivo u nadležnosti Danske.
Naoružavanje i vojna ulaganja
Tokom boravka u Hrvatskoj, Rutte će zajedno s hrvatskim zvaničnicima posjetiti Vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje će mu biti predstavljeni borbeni avioni Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar i helikopteri Black Hawk.
Hrvatska je ujedno najavila nastavak ulaganja u odbrambeni sektor, uključujući nabavku njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U 2025. godini izdvajanja za odbranu iznosila su 1,931 milijardu eura, odnosno 2,08 posto BDP-a, čime je Hrvatska ispunila NATO-ov cilj izdvajanja najmanje dva posto BDP-a za potrebe odbrane.