Krajnje desna europska politička grupacija Europa suverenih naroda (ESN), u kojoj ključnu ulogu ima njemački AfD, mogla bi ostati bez statusa europske političke stranke zbog sumnji na kršenje osnovnih vrijednosti Europske unije, objavio je POLITICO.
Prema dostupnim informacijama, europsko regulatorno tijelo zaduženo za nadzor političkih stranaka i fondacija pokrenulo je proceduru koja bi mogla dovesti do ukidanja pravnog statusa ESN-a, ali i do gubitka milionskih sredstava iz budžeta EU.
Grupacija ESN u Europskom parlamentu trenutno ima 27 zastupnika i sama grupa zasad nije predmet sankcija. Ipak, za AfD i ostale članice moguće posljedice bile bi prvenstveno finansijske i organizacijske, jer bi bez zajedničke europske platforme koordinacija budućih kampanja bila znatno otežana.
ESN je formiran nakon europskih izbora 2024. godine, a okuplja AfD te više stranaka evropske desnice, među kojima su bugarski Preporod, francuski Reconquête Érica Zemmoura, poljska Konfederacija, češki SPD, mađarski Pokret Naša domovina, nizozemski Forum za demokraciju i slovački Republika pokret. Tokom 2026. godine ESN bi iz evropskog budžeta trebao dobiti više od dva miliona eura subvencija.
Opsežan izvještaj regulatora
Autoritet za europske političke stranke i zaklade (APPF) tvrdi da raspolaže dokazima koji “dovode u ozbiljnu sumnju usklađenost ESN-a s temeljnim vrijednostima Europske unije”. U dopisu koji je direktor APPF-a Pascal Schonard poslao Vijeću EU-a navodi se da postoje brojni primjeri retorike i postupaka članica ESN-a koji su, kako tvrde, suprotni evropskim principima demokratije, ljudskih prava i zaštite manjina.
Europska pravila nalažu političkim strankama poštivanje vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući ljudsko dostojanstvo, slobodu, demokratiju, jednakost, vladavinu prava i prava manjina.
U dokumentu od oko 300 stranica APPF navodi sudske presude, objave na društvenim mrežama i javne nastupe političara povezanih s ESN-om. Posebno se izdvajaju antiimigrantska retorika, antisemitizam i anti-LGBT stavovi, uključujući pozive na “remigraciju” te objave u kojima se homoseksualnost prikazuje kao oblik pedofilije.
Među navedenim primjerima je i Tomasz Michał Grabarczyk iz poljske krajnje desne Konfederacije/Nove nade, koji je ovog mjeseca na društvenim mrežama napisao: “Izrael nije samo kriminalna država. Izraelci su narod kriminalaca.” Njegovu objavu kasnije je podijelila i stranka Nova nada.
U izvještaju se dodatno problematizira bugarski Preporod zbog saradnje s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija, ali i zbog navodne povezanosti s nasilnim protestima u Sofiji i napadima na predstavništvo Europske komisije početkom 2025. godine.
Kada je riječ o AfD-u, APPF podsjeća na odluku njemačke obavještajne službe iz maja 2025. godine, kojom je stranka označena kao desno-ekstremistička organizacija. Iako je upravni sud u Kölnu privremeno blokirao tu odluku, sud je istovremeno zaključio da je dio programa AfD-a “suprotan ljudskom dostojanstvu i slobodi vjeroispovijesti”.
Rasprava o mogućoj zabrani AfD-a ranije se vodila i u njemačkom Bundestagu, gdje se govorilo o pokretanju postupka pred ustavnim sudom.
Kako izgleda procedura?
APPF je za POLITICO potvrdio da je Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i Vijeću EU dostavio potrebne materijale kako bi odlučili hoće li službeno zatražiti pokretanje postupka protiv ESN-a.
Predsjednik ESN-a Stanislav Stojanov poručio je kako europska stranka “nema mandat izravno intervenirati u djelovanje svojih članica”, ali tvrdi da ESN ostaje privržen temeljnim vrijednostima EU-a kroz “stalni dijalog” s partnerskim strankama.
Formalni postupak zabrane mogu pokrenuti Europski parlament, Europska komisija ili Vijeće EU-a.
U slučaju da APPF dobije odobrenje za nastavak procesa, ESN će imati priliku odgovoriti na optužbe i pokušati otkloniti zabrinutosti regulatora. Nakon toga mišljenje daje posebno povjerenstvo nezavisnih stručnjaka, prije nego što regulator donese konačnu odluku o eventualnom brisanju ESN-a iz registra europskih političkih stranaka.
Čak i u tom slučaju, Europski parlament i Vijeće EU imaju dodatni rok od tri mjeseca za eventualni prigovor na odluku.