Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 4. novembra 2025. godine, na 10. vanrednoj plenarnoj sjednici održanoj online, donio odluku o dopustivosti i meritumu po apelacijama Milorada Dodika (br. AP-3722/25 i AP-4095/25).
Kako su obje apelacije podnesene od istog apelanta i odnose se na istu pravnu stvar, Sud je, u skladu s članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, odlučio da ih spoji i provede jedinstven postupak pod brojem AP-3722/25 – navedeno je u saopštenju Ustavnog suda BiH.
Apelacije neosnovane i nedopuštene
Ustavni sud je odbio kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv Presude Suda BiH od 12. juna 2025. godine, kojom je pravosnažno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Sud je utvrdio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, kao ni drugih prava iz člana II/3.e) Ustava BiH i člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Također, odbačene su i druge Dodikove apelacije koje su se odnosile na izjave javnih zvaničnika tokom suđenja, jer su bile “očigledno neosnovane”.
Ustavni sud je, osim toga, odbacio apelaciju protiv Rješenja Suda BiH i Odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK) o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske, ocijenivši da je takva apelacija ratione materiae inkompatibilna s Ustavom BiH.
CIK zakonito utvrdio prestanak mandata
Sud je naveo da je CIK po službenoj dužnosti proveo postupak utvrđivanja prestanka mandata predsjednika RS nakon što je Dodikova presuda postala pravosnažna.
“Iz obrazloženja odluka CIK-a i Suda BiH proizlazi da se u tom postupku nije odlučivalo o ustavnosti i zakonitosti krivičnog postupka protiv apelanta”, navodi se u odluci.
Ustavni sud je zaključio da odluke CIK-a nisu zadirale u “građanska prava i obaveze” ni “krivičnu optužbu” u smislu člana 6. Evropske konvencije, te da garancije pravičnog suđenja u ovom postupku nisu primjenjive.
Odluke visokog predstavnika izvan nadležnosti Suda
Ustavni sud je podsjetio da odluke visokog predstavnika nisu podložne njegovoj kontroli, budući da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
“Visoki predstavnik je 1. jula 2023. godine djelovao kao zakonodavna vlast i donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, kojim je propisano krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Ovaj propis ima pravnu prirodu domaćeg zakona, čija ustavnost nije predmet ove apelacije”, navedeno je u odluci.
Sud je zaključio da je krivično djelo bilo jasno definisano i bilo na snazi u trenutku izvršenja, te da su redovni sudovi adekvatno primijenili zakon bez proizvoljnosti.
Nije bilo pristrasnosti sutkinja
Ustavni sud je odbacio i Dodikove navode o navodnoj pristrasnosti sutkinja Suda BiH, ocijenivši da nije bilo osnova za njihovo izuzeće.
Također je utvrđeno da je javnost suđenja bila osigurana, da nije bilo prekida prenosa, te da su sve procesne garancije ispoštovane.
“Sud pred kojim je apelantu suđeno ima sve nadležnosti kao i svaki drugi redovni sud. U pitanju su profesionalne sutkinje, a njihova nepristrasnost nije dovedena u pitanje”, istaknuto je.
Ustavni sud je zaključio da su redovni sudovi detaljno razmotrili sve apelantove argumente, dali jasna obrazloženja i da nije prekršeno pravo na pravično suđenje.
Nema potrebe za privremenom mjerom
S obzirom na odluku u ovom predmetu, Ustavni sud je odlučio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.
Kako je najavljeno, cijela odluka biće uskoro objavljena na službenoj internetskoj stranici Ustavnog suda BiH.