data-nosnippet>
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i profesor ustavnog prava Zlatan Begić gostovao je u političkom programu, gdje je govorio o funkcionisanju zakonodavne vlasti, mogućim promjenama u Kancelariji visokog predstavnika (OHR), ali i specifičnostima ustavnog sistema Bosne i Hercegovine.
Povod razgovora bila je odluka zamjenika ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak da privremeno otvori granični prijelaz Bosanska Gradiška, uprkos vetu koji je tokom sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje uložio Zijad Krnjić. Begić je ovaj slučaj naveo kao primjer prednosti i nedostataka Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističući da je ustavni sistem Bosne i Hercegovine oblikovan prema principima angloameričke pravne tradicije.
Specifičnosti angloameričkog ustavnog modela
Prema Begićevim riječima, Ustav Bosne i Hercegovine zasnovan je na općim principima i ne definiše detaljno procedure za svaku pojedinačnu situaciju. Takav okvir ostavlja prostor za donošenje odluka koje na prvi pogled mogu djelovati neusaglašeno sa zakonima.
Kao primjer naveo je slučaj pred Evropskim sudom za ljudska prava u predmetu “Kovačević”, kada je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto samostalno dostavila očitovanje bez prethodne odluke kompletnog saziva Vijeća ministara.
Govoreći o primjerima korištenja diskrecionih ovlasti, Begić je podsjetio i na 2014. godinu, kada je fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila plasman na Svjetsko prvenstvo. Tada je, zbog zahtjeva Svjetske antidoping agencije (WADA) i političkih blokada u institucijama, rješenje pronađeno donošenjem pojedinačne instrukcije direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH. Međunarodne sportske organizacije prihvatile su taj akt kao dio pravnog sistema, čime je reprezentaciji omogućen nastup na prvenstvu.
Zlatan Begić rekao je: “Pravo pitanje je zašto bošnjački ministri ne koriste tu mogućnost. Zašto bošnjački ministri, kada ključne, važne odluke na Vijeću ministara budu blokirane, u skladu sa zakonom o Vijeću ministara, se ne pozovu na neki legitimni cilj iz ustava i ne iskoriste mogućnost da oni kao pojedinci u pravni sistem uvedu određene odluke. Ali ja znam zašto to ne rade. Prvo, ne znaju, oni jednostavno ne znaju. U Vijeću ministara sjede ljudi koji ne znaju ko su im mentori bili. Koji ne znaju odakle su uopšte tu došli. Još se snebivaju, a pri tome nisu ni hrabri. Kažu: ‘Jao nemoj. Pa gdje to piše?’ Pa u tome i jeste suština tog dejtonskog prelomnog momenta koji se desio kada smo mi evropsko kontinentalni sistem zapravo zamijenili tim angloameričkim. Naš ustav je dejtonski, on je rađen na angloameričkoj pravnoj tradiciji.”
Nefunkcionalnost i političke blokade institucija
Govoreći o radu zakonodavne vlasti, Begić je ocijenio da institucije trpe ozbiljne zastoje, podsjećajući da Zastupnički dom još nije imenovao novog ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine. Smatra da je Parlamentarna skupština BiH mogla riješiti taj problem izmjenama vlastitog poslovnika.
Istakao je da složen državni sistem zahtijeva stručne i politički hrabre ljude koji mogu koristiti ustavne mehanizme za deblokadu važnih procesa, uključujući komunikacije, protok robe i usluga.
Zlatan Begić rekao je: “Dakle, uvijek ima mogućnost, ali naš ustavni poredak je jedan vrlo kompleksan stroj koji se značajnim dijelom zasniva na pravnoj tradiciji angloameričkoj, koja je lokalnim ljudima nepoznata. E zato nam trebaju vješti i hrabri piloti da pilotiraju tim strojem. Evo vidimo danas, Vijeće ministara nije moglo donijeti odluku i ministar je pojedinačnim aktom, vjerovatno će se pozvati na legitimni cilj, građani, komunikacije, protok roba i usluga, što su ustavne kategorije, donio tu odluku. Poenta je u tome što ne piše, a što možeš da uradiš. I da se pozoveš na ustavni princip i da doneseš odluku koja je u interesu ove države i da neke procese odblokiraš.”
Begić se osvrnuo i na izjavu ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić, koji je člana Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić nazvao “običnim muslimanom”. Ocijenio je da takav rječnik nije primjeren javnom prostoru, te poručio da Bosna i Hercegovina mora graditi jasnu unutrašnju politiku iza koje će stati domaći politički akteri.