U Beogradu vlada iznenađenje i ogorčenje zbog činjenice da Milorad Dodik nije unaprijed obavijestio vlasti Srbije o odluci da Ana Trišić Babić bude imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, niti ih je konsultovao o najnovijim političkim potezima, povlačenju zakona i, kako se u Srbiji tumači, potpunoj predaji pod američkim pritiskom.
Kako navodi Nebojša Vukanović, i sam Dodikov govor u Banskom dvoru, u kojem je poručio da „Srbiju volimo i kada se ne razumijemo“, jasno je pokazao da se odnosi između Banjaluke i Beograda ozbiljno hlade. Te narušene veze, ističe Vukanović, potvrdio je i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, inače blizak predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji je na svom X nalogu (bivšem Twitteru) objavio da je Dodik pristao na ulazak BiH u NATO i na to da se sva imovina registruje u centralni katastar države Bosne i Hercegovine.
„Dmitrović je naveo da se režim u Banjaluci, kako ga je sam nazvao s očitim prezirom, obavezao i dao garancije da će BiH ići ka NATO-u i predati državnu imovinu, što je, kako kaže, čin veleizdaje“, piše Vukanović.
Na ovu tvrdnju odmah je reagovala Gorica Dodik, koja je Dmitroviću poručila da ima „nepouzdane izvore, kao i Vukanović“, uz ironičnu opasku da „takva stvar sigurno ne bi prošla a da ona o tome ništa ne zna“.
Dmitrović joj je, međutim, brzo uzvratio navodeći da su mu izvori iz Banjaluke i Sarajeva, te da „do sada, nažalost, nisu griješili“, poručivši da će vrijeme pokazati ko govori istinu i šta je Dodik zapravo potpisao u trenutku političke kapitulacije pred Amerikancima.
Vukanović ističe da ni nedavna poruka Aleksandra Vulina, bivšeg ministra i sadašnjeg senatora — poznatog kao jednog od najvjernijih Vučićevih glasnogovornika — nije bila slučajna, jer je riječ o otvorenoj kritici Dodika, što jasno pokazuje da odnosi između Beograda i Banjaluke nikada nisu bili napetiji.
„Iako između njih postoji netrpeljivost, zajednički interesi ih i dalje drže povezane“, navodi Vukanović.
Podsjeća da su i ranije postojale krize u komunikaciji, koje su se najčešće manifestovale kroz oštre tekstove i prozivke u medijima pod Vučićevom kontrolom – poput Informera, Tanjuga i drugih.
„Ostaje da se vidi hoće li u narednim danima Dragan J. Vučićević sazvati analitičare u redakciji da ‘opletu’ po Dodiku zbog, kako se navodi, antiruskih poteza, izdaje i popuštanja Amerikancima. Ako se to dogodi, to će biti jasan znak koliko je sati u odnosima između Vučića i Dodika“, zaključuje Vukanović.

