data-nosnippet>
Odsustvo lidera Trojke s bajramskog prijema reisa Kavazovića otvara pitanje njihovog odnosa prema Islamskoj zajednici i simbolima značajnim za Bošnjake
Na bajramskom prijemu koji je organizovao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u zgradi Rijaseta Islamske zajednice na Kovačima, prisustvovao je veliki broj zvanica iz političkog, vjerskog, kulturnog i diplomatskog života BiH.
Među prisutnima su bili članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, lideri političkih stranaka poput Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, brojni funkcioneri iz entitetskih i državnih institucija, kao i poznate javne ličnosti poput muzičke legende Dine Merlina. Prisutni su bili i ambasadori Velike Britanije, Palestine te predstavnici američke ambasade.
Uočljivo odsustvo Trojke
Međutim, još vidljivije od prisutnih bilo je odsustvo najvažnijih figura vlasti – lidera tzv. Trojke: Elmedina Konakovića, Nermina Nikšića i Edina Forte. Nisu bili prisutni ni njihovi bliski saradnici, s izuzetkom premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka i načelnika Starog Grada Irfana Čengića. Posebno je primijećen izostanak Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, koji se ranije često dovodio u vezu s Islamskom zajednicom kroz svoj akademski i javni angažman.
Zanimljivo je da su svi ti političari bili prisutni na božićnom prijemu koji je nekoliko mjeseci ranije organizovala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Tamo su, bez izuzetka, prisustvovali gotovo svi nosioci vlasti – uključujući Nikšića, Heleza, Fortu, Zvizdića i druge, što se smatralo lijepom porukom multietničnosti i međusobnog poštovanja. Upravo zato izostanak sa bajramskog prijema izaziva posebnu pažnju.
Politička selektivnost
Za božićni prijem – puni redovi i osmesi. Za bajramski – tišina i poluprazna sala. Takva razlika teško se može objasniti slučajnošću. To je jasna politička poruka.
Iako lideri Trojke često ističu reformski kurs i evropske vrijednosti, ovakvi postupci otkrivaju manjak senzibiliteta prema vjerskim i kulturnim simbolima naroda koji dominantno čini glasačko tijelo tih stranaka. Prisustvo na prijemima poput ovog ne znači religijsko izjašnjavanje, već simbolično iskazivanje poštovanja prema institucijama koje su duboko ukorijenjene u identitet naroda.
Institucije nisu nevažne
Islamska zajednica nije obična vjerska organizacija. Ona je kroz historiju bila jedan od ključnih stubova identiteta i opstanka Bošnjaka. Ignorisati njen prijem – pogotovo za Bajram – može se doživjeti kao ignorisanje naroda u čije ime vladaš.
Odgovornost prema povjerenju
Ako Trojka želi biti ozbiljna politička alternativa, mora pokazati da razumije razliku između sekularnosti i potpunog zanemarivanja duhovnog i kulturnog identiteta građana. Bez toga, teško je očekivati da će zadržati povjerenje naroda. Jer, bez poštovanja – nema ni legitimiteta, a ni političkog liderstva.