Zdenko Ćosić, delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, izjavio je za N1 da se „ne može naći neki racionalni razlog“ zbog kojeg nisu usvojena dva tzv. evropska zakona, niti je postignut dogovor o glavnom pregovaraču Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom. Govoreći o blokadama u državnim institucijama, naglasio je da HDZ „nije inicirao niti je saslušan o novoj većini“, ali da su posljedice tih političkih poteza dovele do zastoja u radu institucija.
Osvrćući se na proteklu godinu i očekivanja od narednog perioda, Ćosić je kazao da je teško objektivno ocjenjivati izazove svake pojedinačne godine, te da bi fokus trebao biti na obavezama koje BiH tek treba ispuniti.
„Dakle, kada nešto prođe, onda ne možemo baš objektivno gledati na to, pa za svaku godinu koja je u toku kažemo da je izazovna, da je možda najbolja ili najgora, međutim, trebali bismo se fokusirati, po mom mišljenju, na ono što nas čeka. Naravno, čeka nas ista obaveza koju smo pokušali, djelimično riješili, ili koju nismo završili prošle godine, koja nas čeka i ove godine. I nema nekog, da tako kažem, novog obrasca, nema ništa novo, mi kontinuisano imamo svoje probleme koje moramo rješavati. Što se više posvetimo i što više dobre volje uložimo u rješavanje tih problema mislim da će se to osjetiti kroz konkretan napredak, koji ćemo imati u tom slučaju. Inače od 2022. godine, kada je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata, pa sve do početka 2026. godine, ne možemo reći da smo uradili neki veliki posao. Zavisi ko je šta očekivao, možda ima onih koji misle da smo uradili više nego što smo očekivali, a ja sam generalno optimista, ali ne mogu biti zadovoljan onim što je urađeno. Očekujem da će ova godina biti produktivnija u tome.“
Govoreći o neuspjehu BiH da otvori pregovore s Evropskom unijom i predstojećoj sjednici Evropskog vijeća u martu, Ćosić je izrazio oprezni pesimizam.
„Unatoč tome što sam rekao generalno da sam optimist, ne bih bio siguran da ćemo do tog novog zasjedanja Evropske komisije uspjeti sve napraviti. Zašto? Zato što, evo, u javnosti je bila takva klima, očekivalo se i predstavnici Evropske zajednice su to očekivali, pokazivali dobru volju, podržavali Bosnu i Hercegovinu. Inače jasno izražavali svoje stavove prema pitanju proširenja. Dakle, to je jedan bio povoljan trenutak i očekivali smo da će se uslovi, koje ste vi ispomenuli, dva zakona i pregovarač, do kraja godine prihvatiti, međutim nije se to dogodilo. Pa, čak i one neke odluke koje smo ranije donosili, vi znate da su se donosile u posljednji trenutak i na telefonskim sjednicama, što opet ne daje puno optimizma da ćemo ozbiljnije krenuti ka otvaranju, stvarnom otvaranju pregovora, zato što, budimo realni, ne može se telefonski ući u Evropsku uniju, jedna stvar. Druga stvar, ako pogledamo razloge, ako ih uopšte možemo nabrojati, zašto nisu usvojeni ova dva zakona, zašto nije dogovoren pregovarač, odnosno ured glavnog pregovarača, pa ne možemo naći neki racionalni razlog. A kad nema racionalnog razloga za nešto, onda morate zaključiti da ne postoji negdje dobra volja. Dakle, da ljudi u javnosti, u politici, ono što deklarišu, oni to stvarno ne žele ili priželjkuju nekakav zastoj ako ga i sami ne režiraju.“
Komentarišući tvrdnje da su za blokade odgovorni SNSD ili HDZ zbog nastavka partnerstva, kao i nedavne poruke Dragana Čovića iz Banjaluke, Ćosić je naglasio važnost političkog partnerstva i kontinuiteta saradnje.
„S jedne strane neko to kaže da je SNSD, s druge strane to neko kaže da je HDZ, zato što je tu i dalje u partnerstvu sa SNSD-om, koji je negdje najčešće karakterisan kao neko ko ne želi našu zemlju u Evropskoj uniji. Dakle, neko kaže i neku treću varijantu, ali njih ste u pitanju preskočili, pa ću i ja preskočiti u odgovoru. Ali ću reći da partnerstvo političkih aktera ne može biti smetnja na tom putu, naprotiv, nedostatak partnerstva, nedostatak povjerenja, nedostatak kontinuisane saradnje može biti prepreka. Jer ako uzmemo ovo zadnje razdoblje, prošlu godinu, kad spominjete blokade i uđemo u uzroke tih blokada, vi ćete vidjeti da su dominantno uzroci bili u djelomičnom raspadu te koalicije, te većine i pokušaju da se napravi neka nova većina.“
Govoreći o pokušajima formiranja nove većine, istakao je da HDZ u tome nije učestvovao niti je bio konsultovan, te da su posljedice tih procesa dovele do političkih zastoja.
„I sad, ako pokušate nešto napraviti, dakle HDZ to nije inicirao, HDZ nije ni saslušan ni konsultovan oko takvih planova i pokušaja i kad se ispostavilo da ti planovi, da posljedice nisu valjano anticipirane, nisu predviđene, onda bi pokretač te inicijative se morao zapitati ili pokretači što su time napravili, jesu li nešto doprinijeli, ako hoćete i svojoj stranci popularizaciji svoje stranke i političkih stavova ideja, jesu li nešto doprinijeli zajedničkom napretku, zajedničkom dobru Bosni i Hercegovini? Kome? Nisu nikom.“
Osvrćući se na pitanje Južne interkonekcije i uloge američke kompanije u nadzoru projekta, Ćosić je kazao da se u javnosti pogrešno fokus prebacuje s suštine problema.
„Znamo kako je taj zakon donesen. Mi govorimo o tome je li dobro što će američka kompanija dobiti te poslove i nadzirati, izvoditi i kontrolisati cijeli taj proces, a umjesto da govorimo je li dobro što je neko opet iz američke ambasade izvršio političko nasilje da bi se donijelo određeno rješenje zakonsko. Znamo da je tu napravljeno puno propusta, ne samo političkih nego i proceduralnih, i da je nužno za realizaciju tog projekta u ovakvom okviru kako je dogovoreno i mijenjati taj zakon. Ne vidim razloga zašto se oko toga pravi problem, ako svi znamo da je to rješenje koje će biti sigurno i efikasnije i brže, i da, tako kažem, lišeno svih onih nagađanja kakva uvijek kod nas prate bilo kakav projekt prije nego što se i počne raditi zbog nedostatka povjerenja, sumnji u sve i svakoga. Javno se kreira jedna negativna klima i onda naravno takvi projekti moraju negdje zapeti. Ovdje mislim da su te prepreke uklonjene i da će se to vrlo efikasno završiti.“