data-nosnippet>
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za beogradski list Danas govorio je o političkim prilikama u Srbiji, odnosima u regionu, kao i ulozi susjednih država u unutrašnjim procesima u BiH.
„Ne priželjkujemo nikakvu destabilizaciju Srbije, a još manje eskalaciju nasilja koja je prijetila ili još uvijek možda prijeti s obzirom na aktuelne političke odnose u Srbiji jer bi to samo značilo dodatnu destabilizaciju regije“, kazao je Komšić.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina sa Srbijom želi normalne komšijske odnose i saradnju, posebno u oblasti ekonomije, tamo gdje obje države imaju i vlastiti i zajednički interes.
Govoreći o regionalnim odnosima, Komšić je ukazao da je Milorad Dodik, prema njegovom mišljenju, najvažniji politički partner Zagreba u Bosni i Hercegovini, te da je saradnja između Andreja Plenkovića i Dodika duga i intenzivna, ali na štetu BiH, pa čak i dijela srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
O mogućem raskolu između Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, Komšić je bio izričit: „Zna se ko je stariji u tom odnosu, bez obzira koliko se to poštuje jer doista pitanje je snage, a Vučić je tu snažniji“.
Upitan koliko su Beograd i Zagreb zaista zainteresovani za dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom, Komšić je naveo da su odnosi Sarajeva i Beograda u posljednjih deset godina funkcionisali po principu „toplo-hladno“, uz povremena zatezanja koja, kako tvrdi, nisu bila krivica bosanskohercegovačke strane.
„Nismo mi krivi što Srbija krije niz presuđenih ratnih zločinaca koji su pobjegli iz BiH od odsluženja kazne“, rekao je Komšić, dodajući da su postojali i određeni simbolični gestovi koji su davali nadu u poboljšanje odnosa, ali da su oni ostali samo na nivou gesta.
Odnose Sarajeva i Zagreba ocijenio je još složenijim, ističući da su se značajno pogoršali u posljednjih deset godina, a da je sve počelo neutemeljenim optužbama bivše predsjednice Hrvatske i njenih sigurnosnih struktura. Posebno je problematizirao i ulogu nametnute vlasti u Federaciji BiH.
„Ta vlada nema legitimitet od strane građana jer vlast nije osvojila na izborima nego suspendiranjem Ustava FBiH“, rekao je Komšić, naglasivši da će sud o tome dati građani na izborima 2026. godine.
Komentarišući stalne secesionističke prijetnje iz Republike Srpske i ideje o „trećem entitetu“, Komšić je poručio da su takve prijetnje više izraz želja nego realne političke snage.
„Svi smo već odavno siti tih prijetnji koje nikoga ne impresioniraju niti ih se iko boji“, istakao je.
Dodao je da bosanskohercegovački Srbi i Hrvati u postojećoj Bosni i Hercegovini imaju politički i institucionalni položaj kakav ne bi imali ni u jednoj drugoj državi, ali da su problem kontinuirani pokušaji nacionalističkih politika da državu stave pod kontrolu susjednih zemalja.
Govoreći o odnosima HDZ-a i SNSD-a, Komšić je kazao da ne vjeruje u dubok raskol između Vučića i Dodika, već u postojanje različitih interesa koji se, kada je potrebno, prevazilaze.
„Što se Plenkovića i Dodika tiče, njima sam gotovo podjednako neprihvatljiv jer interese Bosne i Hercegovine nikad ne bih podredio interesima Zagreba“, rekao je.
Posebno je naglasio da Dodiku smeta normalizacija odnosa i saradnja građana Sarajeva i Istočnog Sarajeva, jer ona ruši narativ stalnog sukoba.
„Ljudi neće sukob i mržnju da prihvate kao nužan način života“, poručio je Komšić.
O sigurnosnim kapacitetima države, Komšić je rekao da Bosna i Hercegovina danas nije onoliko snažna koliko bi on želio, ali da ipak posjeduje dovoljno kapaciteta da se odbrani u slučaju napada, podsjećajući na okolnosti u kojima se BiH branila 1992. godine.
Na kraju se osvrnuo i na problem nedostatka znanja u savremenoj politici, ističući da živimo u „postčinjeničnom vremenu“ u kojem su dojmovi često važniji od činjenica.
„Zato je meritokratija važna jer vjerujem da u ključnim trenucima znanje i hrabrost dolaze do izražaja“, zaključio je Komšić.