data-nosnippet>
Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosna i Hercegovina pri Ujedinjene nacije, gostovao je u programu Hayat TV gdje je govorio o jednostranom otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanska Gradiška, ulozi Kancelarija visokog predstavnika i pitanju državne imovine.
Međudržavni odnosi i institucije
Lagumdžija smatra da jednostrano puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza predstavlja dio organizovanih političkih poteza vlasti iz Republika Srpska i zvaničnika Hrvatska.
Naglasio je da pravni sistem BiH zahtijeva poštovanje ustavnih procedura, dok blokade unutar Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dodatno slabe poziciju države.
Podsjetio je i na ranije sporove s Hrvatskom u vezi s infrastrukturnim i energetskim pitanjima, kada je BiH odgovorila kontramjerama kako bi zaštitila vlastite interese.
– Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država – rekao je Lagumdžija.
Govoreći o sporu oko novog graničnog prijelaza, istakao je da se prvo mora riješiti pitanje raspodjele prihoda od PDV-a i vratiti sredstva koja pripadaju Federacija Bosne i Hercegovine.
Kritikovao je i izjave ministra finansija BiH Srđan Amidžić, navodeći da takvi nastupi narušavaju profesionalni rad institucija.
Status visokog predstavnika
Lagumdžija je komentarisao i pitanje mandata visokog predstavnika Christian Schmidt te budućnost OHR-a.
Prema njegovim riječima, jedna od najvažnijih Schmidtovih odluka odnosi se na uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces.
Naglasio je da institucija visokog predstavnika ostaje pod punim mandatom sve do ispunjenja uslova iz programa 5+2 i završetka međunarodne supervizije.
Podsjetio je da su zvaničnici iz RS-a, uz podršku Rusija i Srbija, pokušavali osporiti legitimitet Schmidta u Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Istakao je da je generalni sekretar UN-a António Guterres tada potvrdio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Državna imovina i političke tenzije
Govoreći o Zakonu o državnoj imovini, Lagumdžija je ocijenio da je upravo to ključno pitanje trenutne političke krize u BiH.
Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti iz RS-a pokušavaju prenijeti državnu imovinu na entitetski nivo mimo institucija države.
Podsjetio je na zajedničku izjavu probosanskih stranaka iz aprila 2023. godine koju su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.
Nakon te izjave, Bećirović i Komšić preglasali su Željka Cvijanović u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
– To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i svi koji su ga podržali treba da stanu iza toga što su potpisali – poručio je Lagumdžija.