data-nosnippet>
Intoniranje hrvatske himne na svečanoj sjednici u Kiseljaku izazvalo burne reakcije
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Kiseljak, održanoj 18. jula povodom Dana općine (koji se zvanično obilježava 20. jula), zabilježen je neuobičajen protokol – intoniranje himne Republike Hrvatske. Budući da se radi o službenom događaju u Bosni i Hercegovini, ovaj čin izazvao je značajne reakcije javnosti.
Sjednici su prisustvovali brojni zvaničnici, među kojima predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, predsjednik Skupštine SBK Dražen Matešić, načelnici više općina te delegacije iz gradova prijatelja, većinom iz Republike Hrvatske.
Prema pisanju portala Istraga.ba, sjednici su prisustvovali i vijećnici stranaka koje čine “Trojku”, uključujući Berina Mušanovića (Naša stranka) te Nihada Junuzovića i Dženana Karalića (SDP BiH), koji su tokom izvođenja hrvatske himne „Lijepa naša“ – stajali mirno, bez reakcije.
Ubrzo su uslijedile reakcije, među prvima i ona Berina Mušanovića, koji se oglasio u ime Naše stranke i SDP-a. U izjavi navodi:
„Kao vijećnici koji su prisustvovali svečanoj sjednici povodom Dana općine, smatramo obavezom reagovati na netačne tvrdnje koje su se pojavile u pojedinim medijima, posebno onu da je sjednica otvorena ‘himnom Republike Hrvatske’. Svečana sjednica započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, jedinog zvaničnog simbola naše države, što se jasno može vidjeti i čuti na snimku.“
Dodaje i sljedeće:
„Nakon toga, bez prethodne najave i bez dostavljenog protokola, intonirala se ‘himna hrvatskog naroda u BiH’. Zvanični protokol nismo dobili. Jedini dokument koji smo zaprimili bila je pozivnica potpisana od strane predsjedavajućeg iz SDA i načelnika iz HDZ-a. Naše prisustvo bilo je izraz poštovanja prema instituciji Općinskog vijeća i građanima Kiseljaka, a ne prema eventualnim političkim porukama i mahinacijama s kojima nismo bili upoznati.“
O cijeloj situaciji oglasio se i predsjedavajući Općinskog vijeća Elmedin Mušanović (SDA), koji podsjeća na višegodišnju praksu bojkota svečanih sjednica od strane SDA:
„Ova praksa nije nova – ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli – dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik. Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta.“
Govoreći o konkretnom događaju, Mušanović dodaje:
„Na ovogodišnjoj svečanoj sjednici dodatno je intonirana i himna Republike Hrvatske. Smatramo da je to potpuno neprimjereno u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti.“
Posebno se osvrće na politički kontekst:
„Prisustvo pojedinih Bošnjaka i Ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka, koje su u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav. Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku.“
U saopćenju se ističe i zabrinutost u vezi s partnerstvima koje općina ostvaruje:
„Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda.“
Govoreći o stanju u lokalnoj administraciji, Mušanović upozorava:
„Struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture.“
Na kraju upućuje i otvoren poziv:
„Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice.“
U svom obraćanju iznosi i primjer institucionalne opstrukcije:
„Načelnik općine, zajedno s općinskim službama, više od dvije godine odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako je to više puta traženo – kako usmeno, tako i pismeno. Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda.“