State Department o slobodi medija u BiH: Pritisci, cenzura i politički utjecaji
Kasno sinoć, State Department je objavio Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. Dok su domaći mediji najveću pažnju posvetili dijelu koji se odnosi na Milorada Dodika, gotovo su zanemarili poglavlje o slobodi medija – priču koja se tiče i njih samih.
U dijelu „Cenzura od strane vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga, kriminalnih grupa ili ekstremističkih organizacija“, američki izvještaj oštro proziva vlast predvođenu SNSD-om, Trojkom i HDZ-om BiH zbog pritisaka na medije.
„Bilo je slučajeva ometanja rada novinara od strane javnih zvaničnika. Pojedini mediji prijavili su finansijski i politički pritisak od strane političara i stranaka, uključujući neopravdane porezne revizije s ciljem zastrašivanja i cenzure“, navodi se u izvještaju, uz tvrdnje aktivista da se takve mjere provode po nalogu vladajućih struktura.
Primjeri političkog pritiska
U februaru 2024. godine, Udruženje BH novinari osudilo je izjavu ministra vanjskih poslova i lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića, koji je sugerisao da bi javni emiteri FTV i BHRT mogli riješiti svoje finansijske probleme „ako rade prema diktatu“ vladajuće koalicije. Organizacije koje prate slobodu medija ocijenile su ovo kao otvoreno priznanje političkog utjecaja.
RAK pod političkim utjecajem
Izvještaj upozorava da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) nema punu političku ni finansijsku nezavisnost, dok je pozicija generalnog direktora, čiji je mandat istekao u julu 2024., i dalje nepopunjena. Mandat Vijeća RAK-a istekao je još 2017. godine.
Autocenzura i ograničen pristup informacijama
Političke stranke i institucije nastavljaju utjecati na uređivačku politiku kroz pravne i finansijske pritiske, zbog čega pojedini mediji pribjegavaju autocenzuri. Državne institucije često uskraćuju informacije o slučajevima korupcije, koncesionim ugovorima i stranim investicijama, naročito onima povezanim s Narodnom Republikom Kinom – čak i kada sudovi nalože objavu podataka.
Transparency International BiH vodi pravne postupke, no vlasti i dalje odbijaju objelodaniti određene ugovore.
Ograničenja Zakona o slobodi pristupa informacijama
Zakon usvojen u augustu 2023. dodatno je suzio pristup informacijama zbog širokog popisa izuzetaka, bez uspostave nezavisnog tijela za nadzor njegove primjene, što je, prema BH novinarima, oslabilo transparentnost i onemogućilo punu kontrolu provođenja zakona.
Podsjetimo, Konaković se našao i u izvještaju iz 2020. godine, tada u poglavlju o vjerskim slobodama, zbog izjave da mu ne smeta što jedna sarajevska škola nosi ime Mustafe Busuladžića.