Bijeljina bi mogla postati crna tačka na mapi demokratskih procesa u Republici Srpskoj. Kako sada stvari stoje, vanredni izbori za predsjednika mogli bi ostati samo mrtvo slovo na papiru. Zbog nedostatka novca, koji nikako da bude doznačen, Gradska izborna komisija ne može započeti pripreme, a rokovi neprekidno ističu.
Dok političke prepirke ostavljaju birače bez prava glasa, postavlja se pitanje – kome zapravo odgovara da se izbori u Bijeljini ne održe?
Dok se u javnosti sve češće govori o mogućem terminu vanrednih izbora, u Bijeljini se vodi sasvim drugačija borba – ona za budžetska sredstva bez kojih pripreme ne mogu ni početi. Od milion i 40 hiljada maraka, koliko se duguje Gradskoj izbornoj komisiji, do danas nije uplaćena nijedna marka.
„Da li je ovo samo još jedna politička priča, u to ne ulazim. Moje je da pozovem sve na odgovornost i apelujem na nadležne organe vlasti da iznađu sredstva, jer sada je, mislim, svima jasno – izbori se ne mogu sprovesti. Uskraćuje se građanima pravo da glasaju“, poručila je prof. dr Dijana Savić Božić, predsjednica GIK-a Bijeljina.
Politički zastoj traje mjesecima, a budžet i dalje stoji u ladici. Nacrt rebalansa, koji je, prema riječima gradonačelnika, još u septembru prošle godine trebao riješiti isplate onima koji su sproveli izborni proces, ni danas nije usvojen. Dok procedure traju, ljudi koji su obavili svoj posao ostaju bez naknada.
„U Bijeljini u prethodnih pet godina tri godine nemamo usvojen rebalans budžeta. Tako se stvara priča o lažnim deficitima i nenamjenskom trošenju sredstava“, tvrdi Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (SDS).
„Naknade članovima biračkih odbora od početka prošle godine nisu isplaćene, a za to nije bio potreban nikakav rebalans. Da su obaveze na vrijeme izmirivane, sada se ne bi dugovalo pola miliona GIK-u“, smatra Željana Arsenović, predsjednica Skupštine grada Bijeljina (SNSD).
„Oni to licemjerno govore, jer žele da podijele ljude koji su radili u biračkim odborima – da isplatimo 60% njih, a za 40% da se traži rješenje. Međutim, za sve ove mjesece nisu ponudili nijedno konkretno rješenje, samo upiru prst. CIK BiH jasno je rekao da su oni odgovorni i da treba da pronađu rješenje. Glavni problem je što se čeka signal iz Laktaša da dođe do Bijeljine“, dodaje Petrović.
Bijeljina je godinama jedno od ključnih uporišta opozicije u Republici Srpskoj. Upravo zbog toga, mnogi se pitaju – kome odgovara da izbori budu odgođeni ili potpuno blokirani?
„Ne vjerujem da se može žrtvovati tako veliki centar, drugi po veličini u RS-u. Izbori će se, po mom mišljenju, ipak održati. Ali drugi problem je politička podijeljenost – opozicija je razjedinjena, a vidimo da Stanivuković neće učestvovati na izborima, što dodatno komplikuje situaciju“, objašnjava prof. Drago Vuković, sociolog.
Politička scena se sve više usložnjava, a građani Bijeljine i dalje nemaju jasan odgovor hoće li uopšte moći izaći na izbore ili će sukobi lokalnih političkih struktura ponovo nadvladati zakon.
„Imamo informacije da već postoji jasan plan za kupovinu glasova, pa čak i određena cijena glasa. Oni koji su kroz korupciju opljačkali stotine miliona ili milijarde od građana RS-a i BiH, sada imaju i sredstva da te glasove kupe“, upozorava Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava.
Dok papir sve trpi, demokratija trpi još više. Ako se uskoro ne pronađe rješenje, Bijeljina bi zaista mogla postati alarmantna crna tačka na karti demokratije.