U Sarajevu je, u sali Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, 1. oktobra održana konferencija u organizaciji nevladine organizacije Civil Society BiH i Britanske ambasade u Sarajevu, posvećena temi vanrednih izbora u Republici Srpskoj i upotrebi novih tehnologija u izbornom procesu.
Jedan od učesnika bio je politički analitičar i potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, koji je govorio o tehničkim aspektima izbornih procesa u BiH. Tim povodom, razgovarali smo s Bajrovićem o zaključcima konferencije, predstojećim izborima u RS-u, uvođenju izborne tehnologije te nužnim izmjenama Izbornog zakona BiH.
Izbore je već odlučio Draško Stanivuković
– Izbore je već odlučio Draško Stanivuković jer je, po nalogu Beograda, PDP odustao od učešća. Očito čekaju signal predsjednika Vučića, kojem trenutno ne odgovara dodatno komplikovanje odnosa na srpskoj političkoj sceni u BiH. Stanivukovića se vidi kao nasljednika Milorada Dodika, ali on će još morati čekati. Tako da, do tada, SNSD ostaje vodeća snaga. Svaki drugi rezultat bio bi senzacija – rekao je Bajrović.
“Zloupotrebe su uvijek moguće, ali Dodik sada nema potrebe za njima”
Na pitanje očekuje li regularan izborni proces, Bajrović kaže kako „zloupotreba gotovo uvijek postoji u nekom obimu“, ali da u ovom slučaju Dodik ima „jasnu situaciju“.
– SNSD-ov protivkandidat, zbog rasula u opoziciji, nema nikakve šanse, pa nema ni logike da SNSD rizikuje kompromitaciju procesa. Christian Schmidt je Dodiku 2022. pomogao da zacementira očito neregularne rezultate, kada je preuranjeno priznao izbore, iako ih opozicija nije prihvatila. Sada je Stanivuković dovoljan Dodiku i neće imati potrebe za dodatnim pritiscima na biračke odbore – smatra Bajrović.
„Dodik nije gotov, ali mu moć slabi – ne zahvaljujući Trojci“
Govoreći o tvrdnjama da je Dodik „gotov“, Bajrović ocjenjuje da SNSD i dalje ima čvrstu bazu podrške, ali i da se lider te stranke suočava s ozbiljnim izazovima.
– SNSD drži ključne institucije u RS-u, ali međunarodni pritisci, ekonomski problemi i podjele u srpskom političkom korpusu počinju nagrizati Dodikovu poziciju. On nije gotov, ali njegova moć više nije apsolutna. Što se Trojke tiče – njihovi pokušaji da sebi pripišu zasluge za Dodikovu slabost su neutemeljeni. Naprotiv, oni su mu 2022. dali moć predajući mu ključne institucije na državnom nivou – naglašava Bajrović.
„Tehnologija nije čarobni štapić“
Osvrćući se na uvođenje izbornih tehnologija, Bajrović kaže da digitalizacija procesa predstavlja „neophodnu reformu“, ali upozorava da tehnologija sama po sebi ne garantuje poštenije izbore.
– Elektronsko glasanje i biometrijska identifikacija mogu smanjiti manipulacije i ubrzati brojanje, ali bez nezavisne kontrole, revizije i sigurnosnih protokola, mogu postati alat za nove vrste zloupotreba. U rukama malignih aktera, baza podataka može biti kompromitovana. Zato je važno da tehnologija ne zamijeni institucije, već ih ojača – rekao je Bajrović.
Kao primjere navodi Estoniju i Švedsku, gdje je digitalno glasanje uspješno, ali i SAD, Brazil i Indiju, gdje su se pojavile sumnje i kontroverze koje su narušile povjerenje birača.
„Vanredni izbori znače odgovornost“
Bajrović snažno podržava uvođenje instituta vanrednih izbora u Ustav i Izborni zakon BiH.
– Vanredni izbori su mehanizam koji osigurava odgovornost vlasti. Umjesto da se blokade i afere razvlače godinama, građani bi mogli reagovati kroz izbore i promijeniti vlast. To je ključni korak ka funkcionalnoj državi, gdje se moć ne nasljeđuje, već potvrđuje na biralištima. BiH bi time dobila stabilniju vladavinu zakona, više povjerenja birača i brži ekonomski oporavak – zaključio je Bajrović.