Dan nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je razmatrana situacija u Bosni i Hercegovini, i dalje se analiziraju poruke ambasadora koje su tamo izrečene. Posebnu pažnju izazvala je izjava predstavnice Sjedinjenih Američkih Država da je „vrijeme za lokalna rješenja“, što je mnoge navelo na zaključak da se ponovo otvara pitanje budućnosti OHR-a, pa čak i ostanka Christiana Schmidta na funkciji. Ipak, ključni razgovori o tome odvijaju se daleko od očiju javnosti.
Prema riječima ambasadora BiH pri UN-u, Zlatka Lagumdžije, američki pristup nije se promijenio u odnosu na prošlu sjednicu, održanu prije pola godine. On ističe da je Rusija jedina država koja je otvoreno podržala politiku vlasti Republike Srpske. Dodaje i da je američka ambasadorica ponovila da ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima ostaje moguće, ali samo pod uslovom povratka u ustavni okvir BiH, prenosi N1.
“Vrlo jasno i precizno želim reći da je američka ambasadorica potrctala više puta, a ja sam čuo u tom izlaganju da je devet puta rekla riječ stabilnost rekavši ‘mi podržavamo stabilnost BiH kao faktora stabilnosti regiona’. Kao dan je jasno da je secesija osuđena, svi do jednog su osudili. Čak napade na visokog predstavnika niste mogli čuti ni od koga osim od ruskog ambasadora”, kazao je Zlatko Lagumdžija.
U fokusu analiza je i politička pozicija Milorada Dodika, posebno nakon što su ukinute američke sankcije.
“Mislim da će i dalje pritisci prema njemu ići da ostvari obećanja koja je dao a pogotovo znajući da je mir, stabilnost i prosperitet BiH novi baseline za američku administraciju”, kaže bivši diplomata Adnan Hadrović.
Međutim, izjava američke predstavnice da Washington više ne vodi politiku međunarodnog intervencionizma mnogima je potvrda da visoki predstavnik više ne može računati na snažniju američku podršku, već samo na ograničenu ulogu nadgledanja stanja.
“Sam visoki predstavnik i bonske ovlasti su korištene u prošlosti, naročito od 2021. upravo zbog značajnog angažmana i podrške od strane prije svega administracije predsjednika Bidena, onda i uz podršku UK. Ukoliko sada znamo da je pozicija SAD ovakva kakva je rečena, ukoliko visoki predstavnik ne pronađe neku drugu zemlju ili grupu zemalja sa takvom težinom, koji bi bili spremni da preuzmu odgovornost za korištenje bonski ovlasti, onda u narednom periodu ne treba očekivati neki značajniji angažman, međutim to tek treba da se vidi”, navodi politički analitičar Adi Ćerimagić.
Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić smatra da nijedna strana u BiH neće biti u potpunosti zadovoljna američkim pristupom. On podsjeća da je SAD naglasio stabilnost kao ključni prioritet, ali ne i pitanje budućnosti OHR-a.
“Ja vas moram podsjetiti da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upravo ovoj temi ili transformaciji ili budućim koracima vezano za Ured visokog predstavnika, tačnije visokog predstavnika kao funkciju, dao dosta prostora u svom govoru i to u svakom slučaju pokazuje da ovo jeste tema o kojoj se raspravlja. Međutim jednako tako smo vidjeli da taj forum, sama sjednica Vijeća sigurnosti sasvim sigurno nije mjesto na kojem će, barem ne SAD sada prezentirati svoju novi pristup”, istakao je Huskić.
Komšić je u svom obraćanju kritikovao pojedine odluke Christiana Schmidta, uz tvrdnje da su neke od njih bile u interesu samo jedne političke strane i susjedne države. On upozorava da se iza sve glasnijih napada na Schmidta krije mnogo ozbiljnija namjera – zatvaranje OHR-a.
“Eliminisanjem OHR-a eliminisao bi se cijeli jedan Anex Dejtonskog mirovnog sporazuma, čime bi se zapravo ugrozio i potencijalno srušio cijeli mirovni sporazum. Nije teško shvatiti kakve bi posljedice toga mogle biti”, upozorio je Željko Komšić.
Sve je manje dilema da se u diplomatiji trenutno razmatra i sudbina samog Schmidta. Portal Istraga navodi čak i da je došlo do ozbiljnog neslaganja između SAD-a i Njemačke – Amerikanci su navodno tražili njegovu smjenu, dok je Berlin to odbio.