data-nosnippet>
Dvojno državljanstvo i vojni rok: Sukob zakona BiH i Hrvatske
Zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić (HDZ BiH) upozorio je da bi mladići iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogli biti suočeni sa sankcijama ukoliko budu pozvani na služenje vojnog roka u Hrvatskoj.
Na platformi X, Galić je istakao da se prema Zakonu o odbrani Republike Hrvatske svi hrvatski državljani smatraju obaveznima služiti vojni rok, dok Zakon o odbrani BiH izričito zabranjuje državljanima BiH učešće u oružanim snagama drugih država.
„Ovo pitanje mora se hitno riješiti kako bi se spriječile moguće sankcije prema našim građanima“, naveo je Galić.
Kao moguće rješenje predložio je međudržavni sporazum kojim bi se propisalo da osobe s dvojnim državljanstvom vojnu obavezu izvršavaju u državi u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.
⸻
Reakcija Ministarstva odbrane Hrvatske
Nakon Galićeve izjave oglasilo se Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske (MORH), poručivši da hrvatski državljani s prebivalištem u BiH neće biti kazneno gonjeni ako ne odsluže vojni rok u Hrvatskoj.
„Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prebivalište u BiH, a posjeduju hrvatsko državljanstvo, Ministarstvo obrane neće ih izlagati kaznenom progonu, budući da zakoni BiH zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama“, naveli su iz MORH-a.
Dodali su i da se, prema Ugovoru o dvojnom državljanstvu, vojna ili civilna obaveza izvršena u jednoj državi priznaje i u drugoj.
⸻
Pravna kolizija i posljedice
Sukob između dva zakona otvara složeno pravno pitanje.
Dok hrvatski zakon propisuje obavezno služenje vojnog roka za sve državljane, zakon BiH predviđa čak i oduzimanje državljanstva osobama koje se pridruže oružanim snagama druge države.
Planirano ponovno uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj početkom naredne godine dodatno komplikuje status državljana BiH koji posjeduju hrvatski pasoš.
Galić je naglasio potrebu za brzim dogovorom između dvije zemlje kako bi se izbjegla pravna nesigurnost i moguće sankcije.