data-nosnippet>
Slučajevi policijskih službenika iz Tuzle i Sarajeva, koji se prema dostupnim podacima dovode u vezu s trgovinom ljudima i seksualnim iskorištavanjem maloljetnica, predstavljaju jedno od najtežih narušavanja profesionalnog i moralnog integriteta policijske službe, ocijenio je u izjavi za Fenu prof. dr. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
– Ovakvi događaji ne smiju se tumačiti samo kao pojedinačni prestupi pojedinaca. Naprotiv, oni ukazuju na dublje sistemske slabosti koje zahtijevaju ozbiljno preispitivanje organizacijskih, etičkih i kontrolnih mehanizama unutar policijskih struktura – upozorava Kržalić.
Prema njegovim riječima, ukoliko se dokaže odgovornost u ovim teškim slučajevima zloupotrebe položaja, postaje jasno da su unutrašnja kontrola, proces selekcije kadrova i profesionalni nadzor unutar policije zakazali.
Odgovornost menadžmenta, ističe on, ne ogleda se samo u pokretanju disciplinskih i krivičnih postupaka, već i u izgradnji organizacione kulture u kojoj nema prostora za prikrivanje, tolerisanje ili opravdavanje neetičnog ponašanja.
– Način na koji institucija reaguje zapravo je test njenog integriteta. Nije dovoljno tvrditi „mi činimo sve što možemo“. Zašto to kažem? Zato što ovakvi slučajevi imaju direktan i razoran učinak na povjerenje građana u institucije koje bi ih trebale štititi – poručuje Kržalić.
Policija, dodaje, postoji da bi čuvala zakon, dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca, a naročito djece i drugih ranjivih kategorija.
– Kada oni koji bi trebali pružati zaštitu postanu počinioci zlostavljanja, građani gube vjeru u samu ideju pravde. Povjerenje, jednom izgubljeno, vraća se sporo i teško. Zato je potrebna potpuna transparentnost, odlučno i primjerom sankcionisanje odgovornih, te duboka institucionalna reforma – naglašava profesor.
Posmatrano iz šire perspektive, riječ je o pitanju javne sigurnosti i društvene stabilnosti. Svaka zloupotreba položaja u policijskim redovima ima domino-efekat: potkopava povjerenje u pravosuđe i policiju, povećava osjećaj nesigurnosti i vodi ka apatiji građana. Zbog toga je obnova profesionalne etike i unutrašnjeg nadzora unutar policije ne samo moralni, već i sigurnosni imperativ države.
– Ovakvi slučajevi moraju predstavljati prekretnicu za sistem, a ne prolaznu epizodu koja će nestati s narednim medijskim ciklusom ili biti potisnuta nekom novom aferom. Povjerenje javnosti i sigurnost građana mogu opstati samo ako vrijedi princip da „niko nije iznad zakona – pa ni oni koji ga sprovode“ – zaključio je prof. Kržalić.