Očekivalo se da će nakon ove izjave, pored pritiska iz RS-a, uslijediti jak pritisak na Krnjića i od zvaničnika iz vladajućih stranaka iz Sarajeva. No, to se uopće nije dogodilo. Nikšić je bio i posljednji. Svi oni koji su u narednim danima komentarisali ovo pitanje, pa i zvaničnici iz SDP-a, nisu podržali Nikšića već Krnjića.
Kada je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Zijad Krnjić blokirao donošenje odluke o usvajanju Pravilnika za novi granični prelaz Gradiška, insistirajući da se najprije usvoji odluka o raspodjeli prihoda od PDV-a kako bi se nadoknadila šteta koju Republika Srpska nanosi Federaciji BiH, prvi koji ga je iz Sarajeva zbog takve odluke napao bio je federalni premijer Nermin Nikšić.
On je jasno istakao da se u slučaju Krnjića radi o kadru SDA i da je njegova odluka štetna.
“On pokušava uloviti populističke poene, iz razloga poznatih samo njemu i njegovim nalogodavcima iz SDA. Ja ću se držati činjenica. Godinama se raspodjela prikupljenih sredstava radila ad hoc, bez jasnog mehanizma. Zašto je prethodna Vlada – premijer iz SDA i ministrica iz HDZ-a – pristajala na raspodjelu koja je omogućavala nesrazmjerne isplate u korist RS-a, a na štetu Federacije, pitanje je za njih. Tako je bilo i 2021. kad je Krnjić imenovan”, kazao je Nikšić.
NIKŠIĆ BEZ PODRŠKE
Očekivalo se da će nakon ove izjave, pored pritiska iz RS-a, uslijediti jak pritisak na Krnjića i od zvaničnika vladajućih stranaka iz Sarajeva. No, to se uopće nije dogodilo. Nikšić je bio i posljednji. Svi oni koji su u narednim danima komentarisali ovo pitanje, pa i zvaničnici iz SDP-a, nisu podržali Nikšića već Krnjića.
Posljednji u nizu je ministar vanjskih poslova i jedan od lidera Trojke Elmedin Konaković.
“Mislim da je Krnjić dobro postupio, mogu reći ispravno. Barem da se ta tema otvori na pravi način, jer nikada nije. Naravno da ona nosi i štetne posljedice i naravno da je odlično što je Vlada Federacije već krenula u sudsku borbu za naplatu svojih sredstava, jer nam Republika Srpska živi od onih, kako Dodik ružnim rječnikom govori, Bošnjaka jer mu samo opštine Ilidža i Novo Sarajevo generišu više novca nego cijela RS. Jer je sedam puta veći promet u Federaciji i bit će još veća razlika što pokazuje ekonomski slom RS-a i normalno da treba konstatovati da taj entitet živi na račun drugog i to može promijeniti samo sudska odluka“, kazao je Konaković sinoć u programu Federalne televizije.
Krnjiću je nešto ranije pružio podršku i Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH i kadar SDP-a.
“Kada zvaničnici iz Republike Srpske govore o tuđim dugovima, a kriju vlastite, vrijeme je da se stvari nazovu pravim imenom. Finansijska netransparentnost i dugovanja RS-a postala su ozbiljan rizik za cijelu državu. Pa neka ministar Amidžić, koji se poziva na ‘opće dobro’ i tvrdi da ‘ništa nije normalno’, najprije odgovori na nekoliko jednostavnih pitanja:
Je li normalno da Republika Srpska duguje više od 100 miliona KM prema Federaciji BiH?
Je li normalno da RS godinama živi na račun Federacije, uzimajući više iz raspodjele PDV-a nego što joj realno pripada?
Je li normalno da se koeficijenti raspodjele PDV-a donose na štetu Federacije, bez transparentne metodologije i jasnog obračuna stvarne krajnje potrošnje?
Je li normalno da se metodologija raspodjele ne usklađuje s demografskim i ekonomskim promjenama?
Je li normalno da nema nezavisne revizije raspodjele javnih prihoda, iako se radi o milijardama maraka godišnje?
Je li normalno da RTRS duguje skoro 100 miliona KM BHRT-u, a da se to godinama toleriše bez sankcija?
Je li normalno da oni koji najviše uzimaju iz državnog sistema istovremeno blokiraju rad institucija i evropski put Bosne i Hercegovine?
Je li normalno da se državni novac oročava u komercijalnim bankama sa sjedištem u RS-u, dok je Centralna banka BiH najsigurnija i zakonom predviđena institucija za čuvanje javnih sredstava?
Je li normalno da RS ima skrivene ili kontingentne dugove, garancije i obaveze koje dodatno opterećuju budžet, a koje se ne prikazuju javnosti?
Je li normalno da se o ‘suživotu’ govori samo onda kada to odgovara političkim potrebama?
Je li normalno da Zakon o Sudu BiH i Zakon o VSTV-u postanu nebitni kada to odgovara političkim trgovinama?
Je li normalno da se ne objavljuju puni, konsolidirani podaci o krajnjoj potrošnji na nivou oba entiteta i Brčko Distrikta?
Je li normalno da nikada nije prezentirano poređenje realne potrošnje stanovništva, BDP-a i broja transakcija, koje bi jasno pokazalo fiskalni disbalans?
Je li normalno da UIO i Ministarstvo finansija nikada nisu uradili i javno objavili analizu rizika, iako postoje višemilionska dugovanja između entiteta?
Je li normalno da je vama normalno da blokirate, ali nije normalno kada to uradi neko drugi? Tada je to, po vama, „javni interes“.
Naravno da ništa od ovoga nije normalno. Ali u Bosni i Hercegovini postoji RS – entitet koji je kroz dugovanja, blokade i finansijske manipulacije uspio da nenormalno pretvori u svakodnevnu praksu”, napisao je Hasanović.
Zatim je reagovao i državni zastupnik Saša Magazinović. Brojni mediji su izvijestili o Magazinovićevom istupu kao napadu na Krnjića, ali ako se pažljivije pogleda njegovo gostovanje na FTV-u, jasno je da je oštrica njegove kritike bila usmjerena prema Amidžiću, a ne prema Krnjiću, zamjerajući državnom ministru selektivan pristup.
Na pitanje kako komentariše izjave da je neotvaranjem graničnog prijelaza nanesena šteta državi i da je fizički blokiran evropski put, te da Krnjića treba smijeniti, Magazinović je kazao:
“Kada bi smjenjivali one koji blokiraju ja ne znam da li bi iko iz SNSD-a ostao u institucijama. To je licemjerno izjaviti. Dakle, ja bih uvažio čak i neke od tih izjava da su se ti isti ljudi zauzeli za građane BiH koji čekaju povrat PDV-a koji isti taj Upravni odbor UIO još nije izglasao. Je li malo 20 ili 25 hiljada povrata od države onome koji kupi stan. (…) Ja mislim da smo se mi osramotili prema građanima koji nisu dobili ono što im je zakon dao”, kazao je Magazinović, a zatim dodao:
“Ja nisam čuo nikoga ko je rekao da se ne treba otvoriti granični prijelaz. Naravno da treba. Ali kako to, ko zrelih krušaka, se odabere jedan projekat (misli na otvaranje graničnog prijelaza, op. SB) a nisu bitni ljudi koji čekaju povrat PDV-a, nisu bitni invalidi, nije bitan niko ovdje nego ono što je Amidžić zamislio taj dan da se desi. Na kraju krajeva, ja mislim da podizanjem te galame neće podići ništa, da je mnogo pametnije skoncentrisati se na rješenje problema a to je sve ove odluke o kojima govorim i brojne druge staviti na dnevni red i usvojiti ih i to se mora desiti”, kazao je Magazinović.
KAKO POLITIČKI DJELOVATI U BiH?
Govoreći u programu TVSA o nemogućnosti da se izvrši pritisak na zvaničnike SNSD-a da poštuju zakone i procedure u ovoj državi, državna zastupnica tada NiP-a, a sada Naše stranke, Mia Karamehić Abazović, kazala je da je jedini alat koji preostaje strankama u Sarajevu alat kojim se poslužio Zijad Krnjić.
“Ne možete im ništa, nema nikakve odgovornosti. Apsolutno. Isto važi i za ministra i za predsjedavajuću Vijeća ministara. Mi nikada, naprimjer, nismo imali više od polovine članova Vijeća ministara na našoj sjednici, a to je obaveza po tri poslovnika i obaveza po Zakonu o Vijeću ministara. I ako ih ne možete natjerati da dođu na sjednicu ili Borjanu Krišto da se pojavi na sjednici – ja ne znam šta mi možemo očekivati. I mi smo se iz Zastupničkog doma stvarno više puta trudili i više puta nastojali, čak i zakazivali javna saslušanja, ali to ne dolazi do nekog odziva. Imaju li mehanizmi? Imaju! Evo, Zijad Krnjić koristi jedan takav mehanizam. Uvijek postoje mehanizmi, ali se ti mehanizmi lakše koriste sa pozicije izvršne vlasti i sa pozicija upravljačkih struktura kao što je sada slučaj”, kazala je Karamehić.
I ovo, kao i gotovo plebiscitarna podrška građana Federacije BiH Krnjiću, pokazuje koliko je Nikšić bio u krivu kada je napao Krnjića. No, ne radi se o davanju ili uskraćivanju podrške, već o razumijevanju sistema u kojem djeluje. Nikšić je do sada u bezbroj pitanja pokazao da svojim pristupom daje samo vjetar u leđa HDZ-u i SNSD-u, koliko god puta ponavljao da su „raskinuli koaliciju“, barem sa ovom drugom partijom.