Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana usvojen je u Američkom kongresu, a predsjednik Donald Trump potpisao ga je 18. decembra kao dio Zakona o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji za fiskalnu godinu 2026.
Riječ je o dokumentu koji je ranije bio prisutan u javnosti kao nacrt, ali je sada formalno usvojen u okviru šireg zakona o finansiranju oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država.
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić pojasnio je da je zakon u medijima ranije često pogrešno tumačen.
„Ovo je jedan nacrt zakona koji se pojavljivao u petom mjesecu ove godine, ponovno u desetom mjesecu ove godine, i u medijima u Bosni i Hercegovini i na Balkanu je pogrešno bilo objavljivano da je ta rezolucija, prijedlog rezolucije u Kongresu prihvaćen, čak i u Senatu, što nije istina“, kaže Puljić.
Dodaje da je na to ranije upozoravao, te da je tekst zakona sada uključen u znatno širi zakon o finansiranju oružanih snaga.
„Na to sam ranije upozoravao, ali evo sada je iskorišteno donošenje zakona o finansiranju oružanih snaga, tako da je ubačen u taj jedan zakon koji je mnogo širi od ovoga o čemu govorimo.“
Govoreći o sadržaju zakona, Puljić ističe da se on bavi regionalnom sigurnošću Zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na dijalog između Srbije i Kosova.
„Kada je u pitanju Zapadni Balkan, da, Amerikanci u tom zakonu govore o regionalnoj sigurnosti. U dokumentu se nalaže američkoj vladi da pozove Srbiju i Kosovo na povratak dijalogu o normalizaciji“, naglasio je.
Zakon predviđa i mogućnost sankcija protiv pojedinaca koji destabiliziraju regiju, te se bavi ekonomskim razvojem kroz jačanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Zapadnog Balkana.
„Potječe povećanu trgovinu, ulaganja između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana radi promicanja stabilnog ekonomskog rasta“, rekao je Puljić.
Poseban fokus stavljen je na borbu protiv korupcije, kako domaće tako i strane.
„Borba protiv korupcije sadrži inicijative protiv lokalne korupcije i zahtjeva izvješća o ruskim i kineskim zlonamjernim operacijama utjecaja u regiji, dakle, i stranoj korupciji.“
Zakon također uključuje mjere za jačanje kibernetičke sigurnosti i otpornosti u sedam zemalja Zapadnog Balkana.
Jedan od ključnih dijelova odnosi se na sankcije prema stranim osobama odgovornim za korupciju povezanu s regijom. Puljić navodi da se sankcije mogu odnositi na sadašnje i bivše državne dužnosnike, kao i na osobe koje ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese.
„Predviđeno je da predsjednik SAD-a, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, uvede mjere protiv svih stranih osoba za koje se utvrdi da su bile uključene u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom“, istakao je Puljić.
Dodaje da se u tom kontekstu prvenstveno posmatra utjecaj Rusije i Kine.
„Sankcije se mogu odnositi na sadašnje, bivše državne dužnosnike, kao i na osobe koje ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese u regiji, ili su odgovorne za teška kršenja ljudskih prava“, pojasnio je.
Puljić upozorava i na autokratske političke tendencije u pojedinim državama.
„Posebno se upozorava na politička okruženja s elementima autokratske kontrole. Spominje se i mogućnost sankcija u roku od 90 dana.“
Istovremeno, postavlja pitanje mogućnosti izbjegavanja sankcija, navodeći primjer Milorada Dodika, za kojeg tvrdi da je pokušao utjecati na američku administraciju.
Na kraju, Puljić zaključuje da zakon, iako formalno obavezujući, nije u potpunosti usklađen s politikom koju na Zapadnom Balkanu provodi Trumpova administracija.
„Dokument o kojem govorimo je u potpunoj suprotnosti s onim što Trumpova administracija čini na terenu Zapadnog Balkana. Potpuno je jasno da je ovaj dio o Zapadnom Balkanu nastao u Kongresu, ne u State Departmentu niti u Bijeloj kući“, rekao je Puljić, dodajući da je Trump zakon „potpisao vrlo brzo i tiho sinoć, samo da onemogući rasprave o Epsteinovim listama i nekim drugim stvarima koje zaokupljaju pozornost američke javnosti.“